engleski

Longitudinal study of depression of children in public care

Cilj rada je analizirati izazove longitudinalnog ispitivanja depresivnosti kod djece. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se simptomi doživljavanja i izražavanja depresije u djece razlikuju ovisno o njihovom fiziološkom, socijalnom i kognitivnom razvoju pa je pitanje koliko je prikladno koristiti iste instrumente u različitoj dobi djece. Prikazani rezultati su dio opširnijeg petogodišnjeg istraživanja ponašanja i osjećanja djece koja odrastaju u javnoj skrbi. Analizirani su rezultati 139 djece iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji, koji su sudjelovali i u prvom i u drugom dijelu istraživanja (među kojima je vremenski razmak bio pet godina). Prosječna dob djece pri prvom mjerenju je bila 12.65, a pri drugom mjerenju 17.71 godina. Kao pokazatelji razine depresivnosti korišteni su rezultati na Inventaru dječje depresivnosti (Child Depression Inventory – CDI, Kovacs, 1992.), subskali anksioznost/depresija upitnika Samoprocjena ponašanja mladih (Youth Self-Report – YSR, Achenbach, 1991.) te subskali anksioznost/depresija upitnika Procjena ponašanja djeteta (Child Behavior Check-List – CBCL, Achenbach, 1991.). Rezultati su pokazali da su test-retest korelacije na pojedinim skalama depresivnosti relativno niske, ali statistički značajne. Također, uspoređujući rezultate iz 2000. i 2005. godine, vidimo da se depresivnost djece u javnoj skrbi smanjila. Naročito smanjenje depresivnosti se vidi kod djece iz dječjih domova koja su u prvoj fazi istraživanja imala značajno veći broj depresivnih simptoma od djece iz udomiteljstva. Dodatnim analizama provjeriti će se koji su čimbenici pridonijeli smanjivanju depresivnosti. Na kraju izlaganja dat ćemo sugestije o čemu treba voditi računa pri longitudinalnom praćenju depresivnost, ali i ostalih psiholoških teškoća na prijelazu iz razdoblju djetinjstva u adolescenciju.

depression; children and youth in public care; child home; foster family

nije evidentirano