hrvatski

Problem predestinacije u Eriugeninoj kritici Gottschalka

Početci hrvatske veza s duhovnim i filozofskim kretanjima u Europi uglavnom su nam još nepoznati. No jednu osobu s početka skolastike moguće je povezati s knezom Trpimirom i Hrvatima. Riječ je o benediktincu Gottschalku. Gottschalk je u povijesti filozofije i teologije zanimljiv zbog svog učenja o predestinaciji, koje je izazvalo mnoge kontroverze i osude na crkvenim saborima, ali i filozofske polemike. Upravo je Eriugenin odgovor i pobijanje Gottschalkova učenja o predestinaciji tema ovog razmatranja. Spis Ivana Skota Eriugene De divina praedestinatione usmjeren je na pobijanje Gottschalkovog heretičkog učenja o dvije predestinacije. Eriugenina kritika polazi od pokušaja određenja samog pojma predestinacije, što ima duboke i dalekosežne teološke i filozofske posljedice, budući da Eriugenino razumijevanje predestinacije kao jedne proizlazi iz razumijevanja Boga. Cijeli ovaj spor potrebno je promatrati imajući u vidu Augustinovo učenje i njegovo razumijevanje odnosa ljudske slobode i Božjeg sveznanja u kontekstu pitanja o grijehu i kazni, budući da Gottschalk i Eriugena pokušavaju pokazati kako je njihovo razumijevanje predestinacije upravo ispravno tumačenje Augustinovog učenja. Eriugena svoje učenje temelji na istinskom razumu, autoritetu svetih otaca i Svetom pismu, čime dolazi do izražaja njegov racionalizam. Eriugena razlikuje predestinaciju od predznanja čime izbjegava dvojnost predestinacije koju nalazimo kod Gottschalka.

Eriugena; Gottschalk; predestinacija

nije evidentirano