Istraživanje i vrednovanje tala Splitsko-dalmatinske županije jedno je od brojnih u državnoj strategiji izrade planova natapanja. Sve veća suša u razvoju poljoprivrede utječe na proizvodnost poljoprivredne proizvodnje u tom mediteranskom okružju. Temeljni cilj u ovom radu je bio sagledati zemljišne resurse pogodne za natapanje i izdvojiti oranične površine gdje bi ta hidrotehnička mjera dala najveće rezultate. Osnovna metoda vrednovanja je procjena pogodnosti tala za potrebe natapanja (FAO, 1976 ; Vidaček, 1981). Analiza je izvršena pomoću GIS tehnologije, program ArcView. Na temelju analize pedoloških istraživanja semidetaljnog karaktera utvrdili smo slijedeće: Splitsko-dalmatinska županija ima površinu od 4.539 km2. Od toga na poljoprivredne površine otpada 2.177 km2 ili 48%. Šume su po površini najzastupljenije i zauzimaju 2.244 km2 ili 49, 4%. Naselja i okućnice zauzimaju 90 km2 ili 2, 0%. Vodene površine zauzimaju 29 km2 ili 0, 6%. Najzastupljenija tla županije su smeđa tla na vapnencu ili dolomitu s 52.485 ha i vapneno dolomitna crnica s 42.027 ha, koja zbog stjenovitosti i nagiba spadaju u trajno nepogodna tla za natapanje. Od pogodnih tala najzastupljenija su antropogena tla u raznim oblicima krša (42.258 ha). Najbolja tla za oranice i vrtove su hidromeliorirana (3.649 ha) i aluvijalna (3.068 ha), a tla koja u tom kraju potencijalno najviše vrijede su močvarno glejna tla (3.337 ha). Pogodnih tala prvog prioriteta za natapanje s potrebnim većim ili manjim mjerama agromelioracija ima 92.003 ha, a drugog prioriteta za hidro i/ili agromelioracije u primjeni natapanja 6.001 ha. Trajno nepogodnih tala za natapanje u okviru poljoprivrednih površina (prvenstveno pašnjaci i livade) ima 119.663 ha.

Poljoprivreda