crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 319174

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Bouillet, Dejana
Naslov: (Ne)zadovoljstvo životom i obrasci komunikacije mladih
( Life (Un)Satisfaction and Communication Patterns of Youth )
Knjiga: Mladi: problem ili resurs
Urednik/ci: Ilišin, Vlasta ; Radin, Furio
Izdavač: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
Grad: Zagreb
Godina: 2007
Serija: 23
Raspon stranica:: 237-264
Ukupni broj stranica u knjizi:: 336
ISBN: 978-953-6218-34-9
Ključne riječi: mladi, Hrvatska, zadovoljstvo životom, komunikacija
( youth, Croatia, life satisfaction, communication )
Sažetak:
Naše je istraživanje potvrdilo hipotezu da zadovoljstvo životom ovisi o nekim socijalnim obilježjima mladih te kvaliteti njihova odnosa s roditeljima i s vršnjacima. Osobito se najznačajnijom pokazala kvaliteta odnosa s roditeljima, dok je veza odnosa s prijateljima i zadovoljstvo životom bitno slabija. Od socijalnih obilježja mladih, na njihovo zadovoljstvo životom utječu samo dob i socioprofesionalni status, što posredno upućuje na značaj psiholoških obilježja u konceptualizaciji i vrednovanju kvalitete života neke osobe. Druga socijalna obilježja obuhvaćena ovim istraživanjem (regionalna pripadnost, rezidencijalni status, obrazovanje majke i mjesto u kojem su djetinjstvo najvećim dijelom proveli roditelji mladih) nisu statistički značajno povezani ni s jednim činiteljem subjektivnog zadovoljstva životom mladih, kao ni sa sadržajem njihove komunikacije s roditeljima i prijateljima. Spol je obilježje mladih koje je u odnosu na razinu zadovoljstva i teme komunikacije s roditeljima i prijateljima proizvelo najveći broj statistički značajnih razlika, uključivši sve teme komunikacije s roditeljima i prijateljima te razinu zadovoljstva načinima obrazovanja. Pokazalo se da su načinima obrazovanja zadovoljnije mlade osobe ženskog spola. One su ujedno sklonije razgovarati s roditeljima o privatnim temama, te obiteljskim i osobnim problemima. O privatnim temama ova skupina mladih češće razgovara i s prijateljima. S druge strane, osobe muškog spola češće s prijateljima i s roditeljima razgovaraju o općim, društvenim temama. Budući da spolne razlike u obrascima obiteljskog funkcioniranja autori nastoje objasniti različitim iskustvima u procesu socijalizacije – pri čemu se mladiće odgaja da budu neovisniji i manje izražavaju osjećaje, dok se od djevojaka očekuje da budu toplije i ekspresivnije (Bezinović, Manestar, Ristić-Dedić, 2004) – razlike u temama komunikacije s roditeljima s obzirom na spol mladih osoba, vrlo su vjerojatno posljedica ovog socijalizacijskog obrasca. I inače, prilikom analiziranja povezanosti spola i socijalnog funkcioniranja, u obzir je potrebno uzeti brojne društvene, kulturne i psihološke procese, a osobito kolektivne predodžbe o ulozi pripadnika određenog spola u socijalnom prostoru. Stoga A. Hodžić, N. Bijelić i S. Cesar (2003) s pravom upozoravaju kako se ljudi rađaju kao pripadnici muškog i ženskog spola, ali uče biti djevojčice i dječaci koji će postati žene i muškarci. Naša analiza posredno ukazuje na potrebu veće afirmacije načela ravnopravnosti spolova u obrascima obiteljske komunikacije, osobito stoga što je upravo obitelj društvena struktura koja u najvećoj mjeri pridonosi formiranju stavova, obrazaca ponašanja i ukupnog društvenog funkcioniranja mladih. Ako načelo ravnopravnosti i ujednačenosti odgojnih postupaka spram muške i ženske djece u obitelji izostane, neravnopravnost se odražava i na sve druge društvene strukture. Usporedba iskazanog zadovoljstva životom mladih i starijih ispitanika upućuje na svojevrsnu konzistentnost osjećaja zadovoljstva životom, što je u skladu s ranijim empirijskim nalazima koji kao najbolji prediktor zadovoljstva životom u starijoj dobi ističu ranija životna iskustva i njihovu kognitivnu obradu (Diener i sur., 2000 ; Bouazzaoui, Mullet, 2002). Najvažnijom prekretnicom u ocjeni kvalitete života pokazao se prelazak iz školske u radno aktivnu dob, a upravo su mogućnosti rješavanja egzistencijalnih pitanja ta koja kod mladih i dalje izazivaju osjećaj nezadovoljstva. I ovi su nalazi u skladu s ranijim istraživanjima (Bouazzaoui, Mullet, 2002). Rezultati koji se odnose na razinu zadovoljstva mladih u 1986. i 2004. godini ukazuju na primjetne pozitivne pomake, a to možemo tumačiti kao posljedicu intenzivne tranzicije koja karakterizira suvremeno hrvatsko društvo. Ovi su procesi pridonijeli i većoj osviještenosti mladih, koji su izrazili potrebu za snažnijim društvenim angažmanom. Izostanak ovog angažmana, međutim, ne utječe bitno na njihovo zadovoljstvo vlastitim životom. Nešto nepovoljniji rezultati dobiveni su u pogledu otvorenosti i kvalitete interpersonalnih odnosa koje mladi grade sa svojim vršnjacima. Uočen je trend opadanja učestalosti prijateljskih razgovora o mnogim osobnim temama, iako mladi i nadalje s prijateljima dijele više tema no što to čine u razgovorima sa svojim roditeljima. Mladi su danas više usmjereni prema samima sebi, zatvoreniji su i manje teže raznim kolektivizmima. I. Tomić-Koludrović i A. Leburić (2001) također su, kao što je već rečeno, kao najkarakterističniju potrebu mladih u suvremenim društvenim uvjetima prepoznale potrebu za individualizacijom. U realizaciji ove potrebe, sudeći prema rezultatima našeg istraživanja, najvažnija je podrška roditelja i kvaliteta komunikacije roditelja i mladih. Rezultati se nadovezuju na raniju analizu odnosa mladih prema obiteljskom životu koja je potvrdila da čak 97, 1% ispitanika prepoznaje da su brak i obitelj važni zbog ljubavi, bliskosti i razumijevanja među njenim članovima, a 83, 3% mladih drži da su obitelji temelj skladne društvene zajednice (Bouillet, 2004). Govoreći rječnikom ekološke teorije ljudskog razvoja, među ispitivanim mikrosustavima (obitelj i prijatelji) kao najvažnije uporište pozitivnog razvoja mladih pokazala se obitelj, a među makrosustavima zapošljavanje i rješavanje ostalih egzistencijalnih pitanja. Iako nesigurni društveni uvjeti u kojima živimo raslojavaju tradicionalnu strukturu obitelji, a dijelom i obiteljske funkcije, mladi od svojih roditelja još uvijek imaju visoka očekivanja i obiteljska je privrženost za njihov osjećaj zadovoljstva veoma važna. Pokazalo se da je obitelj i dalje središte individualnog i društvenog života i da ona, kao takva, može pojačati ili oslabiti djelovanje ostalih socijalnih činitelja na individualno funkcioniranje mlade osobe.
Projekt / tema: 100-1001172-1069
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Sociologija,Psihologija,Pedagogija
Upisao u CROSBI: Anja Gvozdanovic (anja@idi.hr), 23. Sij. 2008. u 11:54 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4