hrvatski

Efekt serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju

U istraživanju su ispitivani efekti serijalne pozicije u vidnomu radnom pamćenju. Provedena su tri eksperimenta u kojima je varirano vrijeme retencije i broj objekata (crta različitih po boji, položaju i/ili duljini) koje je trebalo pamtiti. Korišten je postupak detekcije promjene te je analizirana točnost odgovora ispitanika i brzina odgovaranja. U svakom eksperimentu je sudjelovalo 14 studenata prve godine studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Utvrđeno je da se neovisno o broju čestica u nizu najbolje pamti posljednja prezentirana čestica ako je interval retencije malen (900 ms). Povećanjem intervala retencije (na 6250 ms) gubi se efekt recentnosti i svaka od čestica ima podjednaku vjerojatnost da će biti upamćena, bez obzira na serijalnu poziciju. Rezultati se mogu objasniti teorijom radnog pamćenja OSCAR koju su predložili Brown, Hulme i Preece (2000), odnosno komponentom te teorije koja se odnosi na kontekstualno preklapanje. Provedeno istraživanje predstavlja empirijsku potvrda da se OSCAR može generalizirati i na vidno radno pamćenje.

pažnja ; radno pamćenje ; serijalni efekti ; sljepoća za promjene ; vid

nije evidentirano