hrvatski

Između emancipacije i ravnopravnosti. Žene i muškarci u Hrvatskoj

U članku se želi ukazati na dva vida emancipacije koji su međusobno povezani i koji se međusobno uvjetuju: emancipacija kao pravna i kao kulturalna dimenzija, kako oslobođenje od zavisnosti, podčinjenosti, ugnjetavanja, tako i oslobođenje od predrasuda, spolnih stereotipova. Takvim se razlikovanjem željelo ukazati na dodirne točke emancipacije muškaraca i emancipacije žena: emancipacija od spolnih stereotipa (kulturalni vid) i zakonsko osiguranje novostečenih identiteta i uloga (pravni vid). Ujedno se željelo upozoriti na trajni problem koji izrasta iz nesklada pravne i kulturalne emancipacije, na opasnost da se zbog nepromijenjenih poimanja rodnih identiteta stečeni stupanje pravne emancipacije u zbilji ne provodi ili da se smanji već postignuti stupanj ravnopravnosti. U prvom se dijelu članka prikazuje traženje rješenja napetosti između kulturalne i pravne emancipacije u okviru pokreta žena, pokreta muškaraca, crkvenog učiteljstva te unutar socijalističkog društvenog uređenja. Drugi dio članka donosi ishod istraživanja o tome je li ravnopravnost u hrvatskom društvu dovoljno provedena te o nužnosti emancipacija žena i muškaraca nužna za razvoj društva. Osobne procjene ispitanika o provedenosti ravnopravnosti i o nužnosti emancipacije za razvoj društva, provjeravaju se uz pomoću nekih varijabli karakterističnih za svijet rada i obiteljski život. Zaključak je da u Hrvatskoj još uvijek postoji raskorak između proklamirane i zbiljske ravnopravnosti, da se pod emancipacijom još uvijek misli uglavnom na javni život i zakonsku ravnopravnost a manje ne razgradnju tradicionalnih muško-ženskih uloga i obiteljski život te da se na ovom području uskoro ne može očekivati veće promjene. Nizak stupanj spremnosti građana/ki da se u traženju novog identiteta i međusobnih odnosa udružuju, upućuje na zaključak da će se proces emancipacije i ravnopravnosti u Hrvatskoj i u buduće događati više kao posljedica društvenih promjena, manje kao ishod zauzetog promišljanja pojedinaca, odnosno da još uvijek može računati s procjepom između emancipacije u kulturalnom smislu i ravnopravnosti kao njezina pravnog ozbiljenja.

emancipacija, ravnopravnost, rodni odnosi, ženski pokret, muški pokret, Crkva, Drugi vatikanski sabor, kućanski poslovi, udruge

nije evidentirano