engleski

Obesity and stroke

Moždani udar je najčešća životno ugrožavajuća neurološka bolest. U svijetu on je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Iako je zadnjih desetljeća mnogo uloženo i postignuto na polju dijagnostike i terapije moždanog udara, još uvijek u borbi protiv te bolesti najveća korist proizlazi iz otkrivanja i suzbijanja rizičnih čimbenika. Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara dijele se u nemodificirajuće i modificirajuće, a među ostalim u skupini modificiraućih čimbenika nalazi se i debljina. Debljina je povezana s više rizičnih čimbenika koji su povezani s povećanom incidencijom moždanog udara i lošijim ishodom bolesnika od moždanog udara: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, hiperlipoproteinemijom, ishemijskom bolesti srca, tjelesnom neaktivnosti, opstruktivnom apnejom za vrijeme sna. Kako bi se što ranije i točnije identificirale osobe s povećanim rizikom za nastanak moždanog udara provode se brojne studije koje proučavaju povezanost određenih mjera, laboratorijskih nalaza i patoloških stanja s povećanom incidencijom moždanog udara. Indeks tjelesne težine (ITT) je jasno povezan s povećanom incidencijom kardiovaskularnh bolesti. Iako su postojale kontroverze tijekom istraživanja povezanosti ITT s cerebrovaskularnim bolestima u više prospektivnih studja se ITT se pokazao kao neovisan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, pri čemu su osobe s ITT>30 kg/m2 pod 2-2, 5 puta većim rizikom, a za svaku daljnju jedinicu rizik se povećava za 6%. Isto se potvrdilo u velikoj prospektivnoj studiji na 49996 ispitanika tijekom 19, 5 godina s time da ITT predstavlja čimbenik rizika za ishemijski moždani udar jednako u muškaraca i žena, dok je opseg struka rizični čimbenik za ishemijski moždani udar pretežno u muškaraca. Studije su obično prikazale progresivno linearnu povezanost s povećanim ITT i rizikom od ishemijskog moždano udara, dok je za hemoragični moždani udar ta povezanost bila manje izražena. Debljina nabora kože iznad tricepsa predstavlja mjeru pretilosti trupa i pokazatelj je povišenog rizika za nastanak moždanog udara u muškaraca, naročito bivših pušača. Karotidna bolest je već u svom subkliničkom stadiju, kada se mjeri zadebljanje IMT, prediktor za nastanak moždanog udara. Povećanje IMT je snažno povezano s povišenim vrijednostima serumskih lipida, glukoze i izulina kao i serumskih upalnih markera. "Tihi" moždani infarkti su značajno češće prisutni u osoba s povećanjem IMT i karotidnim plakom. Povišene vrijednosti LDL kolesterola su rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i moždanog udara, a njihovo sniženje smanjuje taj rizik za 29%. Povećanje HDL kolesterola iznad vrijednosti od 5mg/dl smanjuje rizik od moždanog udara za 24% , iako se pokazalo da u pretilih osoba HDL kolesterol gubi svoju protektivnu funkciju. Opstruktivna apneja u snu je stanje povezano s povećanim rizikom za nastanak arterijske hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, poremećaja metabolizma glukoze i moždanog udara. Često je prisutna u pretilih osoba, naročito muškaraca. U bolesnika s ishemijskim moždanim udarom značajno češće su identificirane izražene aterosklerotske promjene na karotidnm arterijama kod bolesnika s opstruktivnom apnejom u snu. U pretilih osoba s opstruktivnom apnejom u snu u značajno višem postotku su nađeni "tihi" moždani infarkti nego u pretilih osoba bez apneje u snu. Iako je cilj svake preventivne akcije edukacija ciljnih skupina te posljedična redukcija ili eliminacija rizičnih čimbenika, zabrinjavajući podaci su dobiveni anketom provedenom u SAD na više od 1000 ispitanika. Pretili ispitanici bili su potpunosti svjesni povećanih zdravstvenih rizika i vjerojatno kraćeg životnog vijeka no to ih nije stimuliralo da promijene svoje životne navike. Potrebno je naći druge načine motivacije kako bi se zaštitila ova ugrožena skupina od nastanka cerebrovaskularnih i drugih bolesti.

obesity; stroke

nije evidentirano