crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 344453

Zbornik radova

Autori: Piria, Marina; Tomljanović, Tea; Aničić, Ivica; Piria, Vladimir; Livada, Ognjen
Naslov: Kostorog (Balistes capriscus, Gmelin, 1789.) iz Jadranskog mora
( Grey triggerfish (Balistes capriscus, Gmelin, 1789.) from Adriatic sea )
Izvornik: 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma / Pospišil, Milan (ur.). - Zagreb : Agronomski fakultet , 2007. 178-179.
Skup: 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum: Opatija, Hrvatska, 13. - 16. 2. 2007.
Ključne riječi: ciguatera; Jadransko more; kostorog; kvaliteta mesa
( Adriatic sea; ciguatera; flesh quality; gray triggerfish )
Sažetak:
Kostorog (Balistes capriscus) je riba koja većinom obitava u tropskim i suptropskim morima. Dosta čest je u Mediteranskom moru, a nastanjuje i Jadransko more naročito južni dio Jadrana. Cilj ovog rada je putem dostupne literature istražiti da li je kostorog iz Jadranskog mora pogodan za prehranu ljudi. Kostoroga povezuju sa nervnim ribljim otrovom ciguaterom. Ciguatera je toksin koji se nakuplja u ribljem mesu kada riba konzumira dinoflagelate vrste Gambierdicus toxicus, a koja je nađena u tropskim i suptropskim morima ili ako konzumira toksične herbivorne ribe. Postoji samo jedan podatak literature koji ukazuje na prisutnost tog otrova u mesu kostoroga. Ne postoji niti jedan podatak literature o prisutnosti toksičnih dinoflagelata u Jadranskom moru. Literatura ukazuje da se kostorog hrani bentosnim beskralježnjacima, dok se samo mali primjerci hrane algama i manjim beskralježnjacima. Znači, alge im mogu biti samo slučajna hrana, a ne hrane se herbivornim ribama. Ljudi su u ranom neolitiku, oko 8000 godina prije Krista, konzumirali ovu vrstu ribe. Noviji podaci kažu da je meso ove ribe izvrsne kvalitete, a može se konzumirati svježa, dimljena, sušena i soljena. Ruski znanstvenici su otkrili da meso kostoroga sadrži visok udio proteina. Prema sadržaju masnih kiselina u mesu, ne razlikuje se od mesa bakalara. Oni je preporučaju kao potencijalnu novu komercijalnu vrstu. Postavlja se pitanje, da li se kostorog iz Jadranskog mora ne konzumira iz neznanja?
Vrsta sudjelovanja: Predavanje
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Međunarodna recenzija
Projekt / tema: 178-1782739-2746
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Biologija,Poljoprivreda (agronomija),Biotehnologija
Upisao u CROSBI: ttreer@agr.hr (ttreer@agr.hr), 8. Svi. 2008. u 13:05 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4