hrvatski

Nezadovoljstvo tijelom i negativan afekt u pretilih osoba uključenih u tretman intragastričkim balonom

Pretilost je kronični poremećaj, visoke prevalencije i složene etiologije koji uključuje ozbiljne zdravstvene probleme, ugrožava psihološko funkcioniranje i kvalitetu života pojedinca. Tretmani pretilosti obično kombiniraju niskokaloričnu dijetu, tjelesnu aktivnost i modifikaciju ponašanja. Za motivirane osobe koje su pokušale izgubiti 10% težine u razdoblju od 3 do 6 mjeseci, ali u tome nisu uspjele, preporuča se farmakoterapija, dok se kirurški zahvati preporučuju samo u slučajevima ekstremne pretilosti (ITM > 40 kg/m2). Za osobe koje ne žele uzimati lijekove za redukciju težine niti se podvrgnuti kirurškim intervencijama, jer njihova pretilost nije ekstremna, u posljednje se vrijeme preporučuje i ugrađuje intragastrički balon. Karakteristike pretilih osoba poput depresivnosti, anksioznosti ili agresivnosti mogu snažno utjecati na tijek i ishod tretmana, a posebno izražavanje ljutnje i agresivnost igraju značajnu ulogu u nastanku zdravstvenih smetnji poput visokog krvnog tlaka, srčanog infarkta, abdominalnog masnog tkiva te kardiovaskularnih promjena tijekom interpersonalnih sukoba. Cilj je ovoga istraživanja procjena nekih psiholoških karakteristika pojedinaca koji za kontrolu tjelesne težine biraju intragastrički balon. Ispitano je 28 pretilih pacijenata, 5 muškaraca i 23 žene, prosječne dobi 37.32± ; 7.56, a raspona dobi od 23 do 50 godina. Ispitanici su prosječne težine 113.24± ; 23.40 kg, dok je njihov prosječni ITM = 38.77± ; 6.0, a ispitani su u razdoblju od godine dana (ožujak 2007. do veljača 2008.) u Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Specijalnoj bolnici Liganj. U uzorku je 36% ispitanika koji su već jednom ili dvaput izgubili 10 ili više kg, a 35% ih je istu težinu izgubilo više od tri puta, što znači da je oko 70% ispitanika doživjelo opetovani neuspjeh u gubitku težine. Gotovo 40% ispitanika navodi da je nakon 18. godine, više od polovice vremena provelo na dijeti, a 65% ih nikada ili vrlo rijetko vježba iako planira to učiniti u neposrednoj budućnosti. Rezultati pokazuju povišenje na mjerama anksioznosti, depresivnosti, ekspresije ljutnje te nezadovoljstva vlastitim tijelom. Pretile osobe čiji je Indeks tjelesne mase viši od 40 (pretilost III. stupnja) pokazuju značajno višu anksioznost i depresivnost u odnosu na osobe čija je pretilost I. stupnja (ITM=30-34.9). Ovi rezultati ne iznenađuju jer se s porastom težine osoba suočava s nizom zdravstvenih (slabija kondicija, teškoće u kretanju, zdravstvene tegobe), socijalnih (predrasude o pretilim osobama) i emocionalnih problema (negativna samopercepcija, nisko samopoštovanje, nezadovoljstvo izgledom i tijelom). Rezultati upućuju na zaključak da se u tretmanu pretilosti valja usmjeriti na promjenu životnoga stila kroz promjenu načina hranjenja i svakodnevno kretanje, ali i kroz učenje kontrole ljutnje, poticanje ekspresije neugodnih emocija te rad na povećanju zadovoljstva vlastitim tijelom jer se u protivnom dugoročno ne može očekivati uspješno održavanje izgubljene težine nakon uklanjanja intragastričkog balona.

pretilost; intragastrički balon; nezadovoljstvo tijelom; anksioznost; depresivnost; ekspresija ljutnje

nije evidentirano