crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 351911

Zbornik radova

Autori: Rihtar, Stanko; Lamza Posavec, Vesna
Naslov: Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu
( Political Significance of Relative Deprivation in Croatian (Post)Transitional Context )
Izvornik: Annales Pilar 2008.: Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija (Capitalism and Social Integration in Croatia) / Čengić, Drago (ur.). - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar , 2008. 23-24.
Skup: Annales Pilar 2008.: Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 24. 04. 2008.
Ključne riječi: relativna deprivacija; tranzicija; regionalne razlike
( relative deprivation; transition; regional differences )
Sažetak:
U Hrvatskoj je devedesetih godina došlo do intenzivnijeg socijalnog raslojavanja uzrokovanog privatizacijom. Raslojavanju su pridonijele i ratne okolnosti, posebice stoga što su njiima pojedine regije bile različito pogođene. Iako je u hrvatskoj javnosti kontinuirano prisutno, najčešće moralno, osuđivanje (nepravednog) načina na koji je privatizacija provedena, pitanje je kolike je i kakve političke posljedice polučilo spomenuto raslojavanje, i to baš zbog toga što se ono djelomice odvijalo u ratnom kontekstu. Naime, kako su prvi put pokazala sociološka istraživanja nakon 2. svjetskog rata, objektivno nizak socioekonomski status ili apsoultna deprivacija ne mora imati značajne političke posljedice, znatno veću ulogu može igrati tzv. relativna deprivacija. Inicijalno sociološki, koncept relativne deprivacije podrobnije je razrađen u okviru socijalne psihologije. Prema teoriji, zadovoljstvo vlastitim socioekonomskim statusom ne ovisi samo o njegovoj apsolutnoj razini, nego i o razlici u odnosu na aspiracije. Razina aspiracija pritom je određena temporalnim i socijalnim usporedbama, i to prema subjektivno relevantnim referentima. U okviru teorije posebno je važno razlikovanje individualne i kolektivne (grupne) relativne deprivacije. Naime, zbog atribucija njezinih uzroka, individualna deprivacija, bez perciprane depriviranosti grupe ili sloja kojem se pripada, ne bi trebala imati značajnijih političkih posljedica. Budući da potencijalno velika politička uloga relativne deprivacije u (post)tranzicijskom i poratnom hrvatskom društvu nije podrobnije ispitivana, empirijskim smo istraživanjem provjerili zastupljenost pojedinih tipova relativne deprivacije u populaciji i relevantnost spomenutih tipova s obzirom na moguće politički relevantne reakcije. U tom je kontekstu posebno provjereno ono što se u ispitivanjima relativne deprivacije često zanemaruje, a to je uloga atribucija uzroka deprivacije u kontekstu njezinih mogućih posljedica.
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 194-1941558-1523
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Sociologija,Psihologija
Upisao u CROSBI: vesna@pilar.hr (vesna@pilar.hr), 12. Svi. 2008. u 15:42 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4