Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu (CROSBI ID 538391)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Rihtar Stanko ; Lamza Posavec, Vesna
hrvatski
Politički značaj relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontekstu
U Hrvatskoj je devedesetih godina došlo do intenzivnijeg socijalnog raslojavanja uzrokovanog privatizacijom. Raslojavanju su pridonijele i ratne okolnosti, posebice stoga što su njiima pojedine regije bile različito pogođene. Iako je u hrvatskoj javnosti kontinuirano prisutno, najčešće moralno, osuđivanje (nepravednog) načina na koji je privatizacija provedena, pitanje je kolike je i kakve političke posljedice polučilo spomenuto raslojavanje, i to baš zbog toga što se ono djelomice odvijalo u ratnom kontekstu. Naime, kako su prvi put pokazala sociološka istraživanja nakon 2. svjetskog rata, objektivno nizak socioekonomski status ili apsoultna deprivacija ne mora imati značajne političke posljedice, znatno veću ulogu može igrati tzv. relativna deprivacija. Inicijalno sociološki, koncept relativne deprivacije podrobnije je razrađen u okviru socijalne psihologije. Prema teoriji, zadovoljstvo vlastitim socioekonomskim statusom ne ovisi samo o njegovoj apsolutnoj razini, nego i o razlici u odnosu na aspiracije. Razina aspiracija pritom je određena temporalnim i socijalnim usporedbama, i to prema subjektivno relevantnim referentima. U okviru teorije posebno je važno razlikovanje individualne i kolektivne (grupne) relativne deprivacije. Naime, zbog atribucija njezinih uzroka, individualna deprivacija, bez perciprane depriviranosti grupe ili sloja kojem se pripada, ne bi trebala imati značajnijih političkih posljedica. Budući da potencijalno velika politička uloga relativne deprivacije u (post)tranzicijskom i poratnom hrvatskom društvu nije podrobnije ispitivana, empirijskim smo istraživanjem provjerili zastupljenost pojedinih tipova relativne deprivacije u populaciji i relevantnost spomenutih tipova s obzirom na moguće politički relevantne reakcije. U tom je kontekstu posebno provjereno ono što se u ispitivanjima relativne deprivacije često zanemaruje, a to je uloga atribucija uzroka deprivacije u kontekstu njezinih mogućih posljedica.
relativna deprivacija; tranzicija; regionalne razlike
nije evidentirano
engleski
Political Significance of Relative Deprivation in the Croatian (Post)Transitional Context
nije evidentirano
relative deprivation; transition; regional differences
nije evidentirano
Podaci o prilogu
23-24.
2008.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Annales Pilar 2008.: Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija
Čengić, Drago
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Podaci o skupu
Annales Pilar 2008. Hrvatski kapitalizam i socijalna integracija
pozvano predavanje
24.04.2008-24.04.2008
Zagreb, Hrvatska