hrvatski

Neki korelati individualnih razlika u osjetljivosti na nepravdu iz različitih perspektiva

Dosadašnja istraživanja u psihologiji socijalne pravde pokazala su, između ostalog, da reakcije na iskustvo nepravde ovise prvenstveno o poziciji pojedinca (žrtva, promatrač, počinitelj ili &laquo ; ; ; profiter&raquo ; ; ; ), kao i o njegovoj toleranciji na nepravdu. Polazeći od ovih zapažanja, Schmitt, Gollwitzer i Arbach (2003) konstruirali su instrument namijenjen ispitivanju osjetljivosti na nepravdu iz različitih perspektiva. U dosadašnjim primjenama hrvatska verzija Skale osjetljivosti na nepravdu (SON) pokazala je zadovoljavajuće metrijske karakteristike (npr. Ćubela Adorić i Tucak, 2007 ; Jurkin i Ćubela Adorić, 2008). S ciljem dalje validacije ove skale, u istraživanju čiji će rezultati biti prezentirani u ovom radu ispitane su relacije pojedinih subskala SON s mjerama nekoliko teorijski relevantnih konstrukata (vjerovanja o pravednosti svijeta, centralnost pravde, empatija, anomija, makijavelizam). Istraživanje je provedeno u sklopu preliminarnih istraživanja na projektu „ Iskustva nepravde i psihološka dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija“ . Sudjelovale su dvije skupine ispitanika iz Zadra (N = 178) i Mostara (N = 147). Općenito, rezultati dobiveni u obje skupine govore u prilog konstruktnoj valjanosti pojedinih subskala SON. Utvrđene su i neke zanimljive razlike između ove dvije skupine ispitanika u obrascima povezanosti osjetljivosti na nepravdu iz različitih perspektiva s nekim ispitivanim konstruktima (npr. makijavelizam, anomija), koje sugeriraju da i kontekstualni činitelji mogu djelovati na osjetljivost na nepravdu iz pojedinih perspektiva i na njezine relacije s drugim konstruktima.

osjetljivost na nepravdu; vjerovanja o pravednosti svijeta; centralnost pravde; empatija; anomija; makijavelizam

nije evidentirano