Na svijetu oko 5 do 10% stanovništva boluje od hipotireoze, 15% svih žena, a 3% muškaraca. Prevalencija ove bolesti raste s godinama, a veća je od 40. do 50. godine života. Najčešći uzrok je bolest same štitnjače pa se tako u Hrvatskoj u 90% slučajeva javlja kao autoimuna bolest. Autoimuni tireoiditis je 15 puta češći u žena, a naročito iznad 45. godine života. Nekarakterističnost simptoma i njihovo preklapanje s nizom drugih bolesti otežava diferencijalno dijagnosticiranje hipotireoze. Pretpostavlja se da bolesti štitnjače nastaju utjecajem raznih genetskih i vanjskih činitelja. Kako su dermatoglifi pokazatelji fenomena rasta i diferencijacije tijekom razdoblja rane embriogeneze, analiza digito-palmarnih dermatoglifa korištena je u istraživanju uloge nasljeđa u ovoj bolesti. U radu je provedena analiza razlika kvalitativnim i kvantitativnim svojstvima dermatoglifa digito-palmarnog kompleksa između skupine od 50 žena oboljelih od hipotireoze i kontrolne skupine od 100 fenotipski zdravih žena. Statističkom obradom kvantitativnih svojstava t-testom nije dobivena signifikantna razlika, dok je diskriminacijska analiza pokazala visok postotak (76, 9%) pravilno klasificiranog uzorka. Faktorskom analizom dobiven je viši postotak objašnjene varijance u bolesnica s hipotireozom, kao i različita struktura pojedinih faktora. Analiza kvalitativnih svojstava pokazala je također značajnu heterogenost između dviju ispitivanih skupina. Rezultati istraživanja potvrda su veće labilnosti kvalitativnih svojstava u odnosu na kvantitativna te nestabilnosti gena koji sudjeluju u razvoju hipotireoze, što ukazuje na genetsku predispoziciju same bolesti.