hrvatski

Psihosocijalni aspekti upalnih bolesti crijeva i sindroma iritabilnog crijeva

Tradicionalno se ulcerozni kolitis i Chronova bolest, kronične upalne bolesti crijeva te sindrom iritabilnog crijeva, najčešći kronični funkcionalni poremećaj crijeva, smatraju nezavisnim entitetima. Prvi pripadaju organskim bolestima, s jasnim vidljivim oblicima kronične upale crijeva, u kojima je uloga psihosocijalnih čimbenika sekundarna samoj bolesti, dok posljednji nemaju vidljive strukturne promjene, već se simptomi javljaju kao posljedica promijenjene percepcije probavne funkcije. Posljednjih se godina, u skladu s biopsihosocijalnim pristupom bolestima, naglašavaju sličnosti, kako u patofiziološkim, tako i u psihosocijalnim karakteristikama ovih bolesti. Cilj je ovoga istraživanja usporediti psihosocijalne čimbenike (anksioznost, neuroticizam, depresivnost, stresne životne događaje i kvalitetu života) povezane s upalnim i funkcionalnim bolestima crijeva. U ispitivanju će sudjelovati 90 pacijenata (30 s ulceroznim kolitisom, 30 s Crohnovom bolešću i 30 sa sindromom iritabilnog crijeva) raspona dobi od 18 do 65 godina, koji se liječe u gastroenterološkoj poliklinici Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Rezultati preliminarnog istraživanja koji su obuhvatili 35 pacijenata (13 s ulceroznim kolitisom, 8 s Crohnovom bolešću i 15 sa sindromom iritabilnog crijeva) su uputili na nepostojanje razlika u psihosocijalnom statusu između ove tri skupine ispitanika, što je u skladu s recentnim nalazima. Prosječni rezultati na Beckovoj ljestvici depresivnosti za tri skupine ispitanika (13.92, 13.00 i 12.57) upućuju na blago povišenu depresivnost, međutim preko 20% pacijenata ima rezultat 18 i više što upućuje na klinički relevantnu depresiju. Prosječni rezultati na ljestvici anksioznosti (STAI) za tri skupine ispitanika (36.84, 32.63 i 41.67) upućuju na blago povišenu anksioznost, međutim 30% pacijenata postiže rezultat od 45 i više što upućuje na izraženu anksioznost. Gotovo 85% pacijenata je doživjelo jedan ili više stresnih životnih događaja u razdoblju od posljednjih 6 mjeseci. Postoji značajna visoka povezanost između anksioznosti i neuroticizma (r35 = 0.75, p < .001) te između psiholoških varijabli i kvalitete života oboljelih. Navedeni rezultati upućuju na potrebu za multidisciplinarnim pristupom dijagnosticiranju i tretmanu upalnih bolesti crijeva koji će se usmjeriti kako na smanjenje simptoma i prevenciju komplikacija same bolesti, tako i na samanjenje pratećih simptoma depresivnosti i anksioznosti, te na poboljšanje i održanje kvalitete života oboljelih osoba.

upalne bolesti crijeva; sindrom iritabilnog crijeva; anksioznost; depresivnost; stresni životni događaji; kvaliteta života

nije evidentirano