hrvatski

Usporedba mjernih svojstava različitih lista riječi u jednoj modifikaciji Reyovog testa auditivno-verbalnog učenja

Test verbalnog učenja (AVLT – Auditory Verbal Learning Test) je vrlo često korišten mjerni instrument za ispitivanje pamćenja u kliničkoj populaciji. Test se sastoji od četiri liste od 15 svakodnevnih konkretnih riječi (liste A, B, C, D). Pri testiranju se koriste dvije liste od kojih je jedna lista osnovna koja se uči tijekom pet ponavljanja, a druga lista je interferirajuća koja se čita nakon petog čitanja i dosjećanja. Nakon čitanja i dosjećanja interferirajuće liste, zadatak ispitanika je da se dosjeti osnovne liste (sad bez ponovnog čitanja). Test mjeri više čimbenika pamćenja – kapacitet neposrednog upamćivanja, učenje tijekom ponavljanja (dobiva se krivulja učenja), proaktivnu inhibiciju te zaboravljanje, odnosno retroaktivnu inhibiciju. Također se može izvršiti i kvalitativna analiza dosjećanja (npr. broj ponavljanja, konfabulacije, perseveracije i sl.). Autor testa je André Rey koji ga prvi put predstavlja 1941. godine. Obzirom da se na našoj populaciji primjenjuje najčešće na kliničkom uzorku, nemamo podataka o kvantitativnom i kvalitativnom uratku zdrave populacije. Cilj ovog pilot istraživanja bio je: 1. ustanoviti da li su četiri prevedene liste (A, B, C i D) jednako teške za učenje ; 2. Izračunati prosječnu krivulju učenja na mladoj, zdravoj populaciji ; 3. Ustanoviti prosječnu količinu proaktivne i retroaktivne inhibicije. Metoda ispitivanja sastojala se od primjene testa na 94 muškaraca – studenata 3. godine Kineziološkog fakulteta. Navedena populacija je pri upisu na studij prošla liječnički pregled te možemo pretpostaviti njihov optimalan zdravstveni status. Test je primijenjen individualno. Liste su se rotirale slučajnim redoslijedom (AB, BA, CD, DC – gdje je prva lista osnovna, a druga interferirajuća) tako da je podjednaki broj studenata učio svaku kombinaciju lista. Rezultati su pokazali da nema statistički značajne razlike u težini između 4 liste niti u jednom dosjećanju. Međutim, trendovi rezultata sugeriraju da bi liste C i D mogle biti nešto teže za upamćivanje i dosjećanje. Prosječni rezultati su pokazali 7, 4 upamćene riječi u prvom i 13, 3 upamćene riječi u petom dosjećanju. Upamćivanje interferirajuće liste u prosjeku je bilo sedam riječi, što znači da je proaktivna interferencija iznosila 0, 43. Dosjećanje osnovne liste nakon interferencije bilo je prosječno 11, 6 što znači da je retroaktivna interferencija, odnosno zaboravljanje iznosila 1, 7 riječi. Ipak, moramo navesti da je raspon rezultata bio velik. Ovo je preliminarno istraživanje koje ćemo nastaviti ispitivanjem ženske studentske populacije, te usporedbom našeg uzorka s kliničkim uzorkom.

test učenja; AVLT

nije evidentirano