hrvatski

Preliminarni rezultati radiometrijskih istraživanja recentnih sedimenata u plominskom zaljevu

Plominski zaljev smješten je u središnjem dijelu istočne obale Istre, dug je oko četiri kilometra i uzak, samo na ulaznom dijelu širina zaljeva prelazi pola kilometra. Taj dobro zaštićen prostor veoma je pogodan za praćenje recentnih sedimentacijskih procesa. Prirodni sedimentacijski procesi u zaljevu naprasno su izmjenjeni krajem 1932 godine prokopom tunela kojim su vode iz Ćepić polja dovedene u plominski zaljev. Izgradnja termoelektrane Plomin i njeno puštanje u rad četrdesetak godina kasnije otvara novi izvor antropogenog utjecaja na sedimentacijske procese u zaljevu. Poslijednjih godina su vršena gama-spektrometrijska određivanja koncentracija prirodnih i umjetnih radionuklida u sedimentnom materijalu iz zaljeva, u tlima i potočnim sedimentima slivnog područja, te materijalu sa odlagališta pepela termoelektrane Plomin. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na višestruko povećavanje brzine sedimentacije nakon izgradnje tunela, te ona u unutrašnjem dijelu zaljeva najvjerojatnije mjestimice premašuje vrijednost od 10 cm godišnje. Temeljem dosadašnjih radiometrijskih istraživanja, nije moguće potvrditi signifikantan utjecaj termoelektrane na koncentracije prirodnih radionuklida u recentnim sedimentima zaljeva. Pored relativno malog broja analiziranih uzoraka, razlog vjerojatno leži i u činjenici da je glavnina recentnog sedimenta, prema preliminarnim rezultatima preko 95%, fliški materijal erodiran sa slivnog područja Boljunščice. Određivanje koncentracija mikroelemenata (XRF metodom) na većem broju dosad prikupljenih uzoraka, a što je u tijeku, kao i nova radiometrijska i XRF mjerenja vjerojatno će omogućiti riješenje i ove dileme.

plominski zaljev; recentni sedimenti; prirodni radionuklidi

nije evidentirano