crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 375524

Poglavlje/Rad u knjizi

Autori: Rihtar, Stanko; Lamza Posavec, Vesna
Naslov: Politička relevantnost relativne deprivacije u hrvatskom (post)tranzicijskom kontektsu
( Political Relevance of Relative Deprivation in Croatian (Post)transitional Context )
Knjiga: Kapitalizam i socijalna integracija
Urednik/ci: Čengić, Drago
Izdavač: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Grad: Zagreb
Godina: 2008
Serija: Biblioteka Centra za istraživanje poduzetništva
Raspon stranica:: 113-137
Ukupni broj stranica u knjizi:: 211
ISBN: 978-953-666-56-0
Ključne riječi: relativna deprivacija, tranzicija, atribucijska teorija
( relative deprivation, transition, attribution theory )
Sažetak:
U Hrvatskoj je devedesetih godina došlo do intenzivnijeg socijalnog raslojavanja uzrokovanog privatizacijom. Raslojavanju su pridonijele i ratne okolnosti, posebice stoga što su njiima pojedine regije bile izrazito različito pogođene. Iako je u hrvatskoj javnosti kontinuirano prisutno, najčešće moralno, osuđivanje (nepravednog) načina na koji je privatizacija provedena, pitanje je kolike je i kakve političke posljedice polučilo spomenuto raslojavanje, i to baš zbog toga što se ono djelomice odvijalo u ratnom kontekstu. Naime, kako su prvi put pokazala sociološka istraživanja nakon 2. svjetskog rata, objektivno nizak socioekonomski status ili apsoultna deprivacija ne mora imati značajne političke posljedice, znatno veću ulogu može igrati tzv. relativna deprivacija. Inicijalno sociološki, koncept relativne deprivacije podrobnije je razrađen u okviru socijalne psihologije. Prema teoriji, zadovoljstvo vlastitim socioekonomskim statusom ne ovisi samo o njegovoj apsolutnoj razini, nego i o razlici u odnosu na aspiracije. Razina aspiracija pritom je određena temporalnim i socijalnim usporedbama, i to prema subjektivno relevantnim referentima. U okviru teorije posebno je važno razlikovanje individualne i kolektivne (grupne) relativne deprivacije. Naime, zbog atribucija njezinih uzroka, individualna deprivacija, bez perciprane depriviranosti grupe ili sloja kojem se pripada, ne bi trebala imati značajnijih političkih posljedica. Budući da potencijalno velika politička uloga relativne deprivacije u (post)tranzicijskom i poratnom hrvatskom društvu nije podrobnije ispitivana, empirijskim smo istraživanjem provjerili kolika je stvarna zastupljenost pojedinih tipova relativne deprivacije u populaciji i kolika je relevantnost spomenutih tipova s obzirom na moguće politički relevantne reakcije. U tom je kontekstu posebno provjereno ono što se u ispitivanjima relativne deprivacije često zanemaruje, a to je uloga atribucija uzroka deprivacije u kontekstu njezinih mogućih posljedica.
Projekt / tema: 194-1941558-1523
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Sociologija,Psihologija
Upisao u CROSBI: vesna@pilar.hr (vesna@pilar.hr), 12. Pro. 2008. u 15:31 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4