hrvatski

Repetitivni simboli i postupci otvorena značenja. Pust 1984. - 2004.

Godine 1984. provedeno je zajedničko istraživanje pokladnih običaja u okolici Rijeke (Kastavština, Ćićarija) te na jugozapadu Slovenije (Brkini), u suradnji Inštituta za slovensko narodopisje ZRC SAZU iz Ljubljane i Zavoda za istraživanje folklora (danas: Institut za etnologiju i folkloristiku) iz Zagreba. S hrvatske su strane sudjelovali Olga Supek, Lidija Nikočević i Ivan Lozica, a sa slovenske strane Jurij Fikfak. Zamisao je bila istražiti sličnosti i razlike karnevala s obiju strana granice i tako komparativno nadopuniti ranija slovenska i hrvatska istraživanja. Ophodi škoromata i zvončara bili su središnja tema. Međutim, snimljeni filmski i fotografski materijali proširili su taj prvotni interes na širi karnevalski kontekst i potaknuli opsežniju interpretaciju uloge suvremenih karnevala u društvu. Jedan od prvih rezultata takve interpretacije bio je i članak “ Tradicija i novi društveni smisao: Pust 1984” Olge Supek-Zupan i Ivana Lozice (1987) koji je polazište ovoga teksta. Godine 2004. (na inicijativu J. Fikfaka i u sklopu bilateralnog slovensko-hrvatskog projekta) obnovljeno je istraživanje na istome području. S hrvatske su strane u njemu sudjelovali Institut za etnologiju i folkloristiku (Ivan Lozica i Joško Ćaleta) te Etnografski muzej Istre iz Pazina (Lidija Nikočević i Olga Orlić). Namjera je bila pratiti kontinuitet pokladnih običaja i zabilježiti promjene u izmijenjenome društvenom kontekstu. Interpretacija rezultata istraživanja iz 1984. i 2004. (s posebnim naglaskom na ulogu glazbe u karnevalu) predmet je ovoga teksta.

repetitivni simboli, glazba u karnevalu, karneval, izum tradicije

nije evidentirano