hrvatski

Utjecaj sagorjevanja fosilnih goriva na kontaminaciju atmosfere

Kontaminacija atmosfere uzrokovana lokalnim, regionalnim ili globalnim izvorom onečišćenja može nepovoljno utjecati na ekosustave, klimu na Zemlji i na zdravlje čovjeka. Praćenje fizikalno-kemijskog i izotopnog sastava atmosfere u naseljenim industrijskim središtima i u ruralnim sredinama od posebnog je značaja za utvrđivanje učinka kontaminacije. Na Institutu "Ruđer Bošković" mjeri se koncentracija 3H u mjesečnim oborinama na području Zagreba od 1976. godine u okviru mreže postaja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Kemijski sastav zraka i oborina na odabranim meteorološkim postajama u Hrvatskoj prati se već više od 20 godina u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Neke od postaja uključene su u program GAW Svjetske meteorološke organizacije. U ovom radu su prikazani rezultati praćenja mjesečnih koncentracija izotopa 14C u atmosferskom CO2 i tricija 3H u oborinama, te određenih fizikalno-kemijskih parametara u oborinama i u zraku. Uzorci su sakupljani na meteorološkim postajama Grič-Zagreb i Puntijarka-Sljeme u vremenskom razdoblju 1995-1997. Trogodišnja mjerenja 3H, pH, i u oborinama ne pokazuju veće razlike između postaja Grič i Puntijarka (uz nešto više koncentracije i u zimskim mjesecima na Griču). Znatno veće razlike zabilježene su u zraku u zimskim mjesecima, kada je koncentracija SO2, NO2 i dima na Griču 10 do 15 puta viša nego na Puntijarci. Niže delta14C vrijednosti izmjerene na Griču u zimskim mjesecima posljedica su sagorijevanja veće količine fosilnih goriva na području Zagreba, što je u vrlo dobroj korelaciji s gore spomenutim kemijskim zagađenjem, koje je također uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva.

fosilna goriva; atmosfera; kontaminacija; 14C; tricij; kemijski zagađivači

nije evidentirano