hrvatski

Školski stres i neka obilježja ličnosti kao prediktori suicidalnosti adolescenata

Istraživanje polazi od van Heeringenova pristupa suicidalnosti kao procesu (2001). Cilj je istraživanja provjeriti mogućnost predviđanja suicidalnosti adolescenata na temelju školskoga stresa i nekih obilježja ličnosti (lokusa kontrole i doživljaja nekompetentnosti). U istraživanju je sudjelovalo 190 adolescenata. Primijenjene su: Skala autodestruktivnosti (Dautović, 1990), Skala eksternalnosti (lokus kontrole) (Bezinović, 1990b), Skala percipirane nekompetentnosti (Bezinović, 1990a) i Ljestvica školskog stresa za učenike (Arambašić i Sabljić, 2000 ; prema Sabljić, 2000). Na skali autodestruktivnosti, te subskalama suicidalne depresivnosti, anksioznosti i borderline-a nisu utvrđene spolne razlike. Mladići su postizali značajno više prosječne rezultate na subskali agresivnosti. Školski stres i neka obilježja ličnosti (lokus kontrole i doživljaj nekompetentnosti) su povezani sa sucidalnošću te su se pokazali značajnim prediktorima autodestruktivnosti i suicidalne depresivnosti, ali se ti odnosi mijenjaju ovisno o spolu adolescenata. U uzroku mladića nekompetentnost značajno pridonosi objašnjenju autodestruktivnosti i suicidalne depresivnosti. U uzroku djevojaka školski stres, nekompetentnost i lokus kontrole značajno pridonose objašnjenju autodestruktivnosti. Suicidalnu depresivnost kod djevojaka najbolje se može objasniti nekompetentnošću i eksternalnošću.

suicidalnost; školski stres; lokus kontrole; nekompetentnost; adolescenti

nije evidentirano