hrvatski

Građanske obitelji Arvatini i Cavaletti – Prilog poznavanju društvene i kulturne povijesti Zadra u XVII. i XVIII. stoljeću

Društvena i demografska povijest Zadra, glavnog grada mletačke pokrajine Dalmacije, iznimno je istraživački privlačna i zasigurno u historiografiji ni približno dovoljno obrađena tema. U razdoblju ranoga novoga vijeka, posebice nakon prestanka mletačko-turskih ratova početkom XVIII. stoljeća, Zadar je grad dinamičnih gibanja stanovništva, odredište u koje pristižu pojedinci i obitelji iz raznih dijelova istočnojadranske obale (i iz unutrašnjosti), ali i sa šireg područja Apeninskoga poluotoka. U ovom radu, koji predstavlja isječak iz društvene povijesti Zadra u XVII. i XVIII. stoljeću, cilj je prikazati djelovanje dviju zadarskih građanskih obitelji raznorodnog zavičajnog podrijetla. Riječ je o talijanskoj useljeničkoj obitelji Cavaletti i domaćoj (vjerojatno podrijetlom sa zadarske otočne ili kopnene okolice) obitelji Arvatini (Hrvatinić), a čiji se odvjetci – tragom gradiva iz Državnog arhiva u Zadru (Spisi zadarskih bilježnika, ponajprije oporuke) i historiografije – prate kroz njihovo djelovanje u XVII. i XVIII. stoljeću. Raščlanjuju se podatci o prvim početcima njihova bilježenja i djelovanja na zadarskom području, a težište je rada usmjereno na XVIII. stoljeće, kada je djelovanje obiju obitelji u Zadru najintenzivnije. Tragom notarskih ugovora i oporuka raščlanjuje se njihovo imovno stanje, gospodarske mogućnosti i poslovanje te – prije svega – oblici privatne komunikacije (obiteljske, rodbinske, prijateljske) s drugim zadarskim građanima. Iz sadržaja analiziranih oporuka razvidno je kako je riječ o obiteljima podjednakih imovnih mogućnosti i slična društvena ugleda, ali među kojima se različitost iskazivala s obzirom na vlastitu samosvijest i sliku o sebi i svojim vrijednostima. Primjetno je, naime, kako odvjetci obitelji Cavaletti najveći dio svojih društvenih kontakata ostvaruju sa zadarskim građanskim obiteljima koje su, poput njih, talijanskog zavičajnog podrijetla. Nasuprot tome, Arvatini su učestalošću svojih društvenih i poslovnih veza ponajprije usmjereni na domaće obitelji (kako zadarske, tako i one iz neposredne zadarske okolice). U radu je posebno težište usmjereno na drugu polovicu XVIII. stoljeća, kada se – ženidbenim vezama – obitelji Arvatini i Cavaletti u jednom svojem ogranku sjedinjuju. Oporuke Helene Cavaletti i njezina supruga Julija Arvatinija pri tome su zanimljivo posvjedočenje o životu, odnosima, bliskostima i različitostima dviju, za to vrijeme, prilično tipičnih zadarskih građanskih obitelji. Na kraju, iako nisu jednako težile bliskosti i povezanosti, obitelji su trajno sjedinjene natpisom na oltaru obitelji Cavaletti u crkvi sv. Krševana, darovanom od strane Cavalettijevih (oporuka Marije Zanchi Cavaletti iz 1760. godine), a dovršenom pregnućima i htijenjima njezina zeta Julija Arvatinija koncem XVIII. stoljeća. Oltar je u kasnijim vremenima doživio određene preinake i prilagodne, ali je i danas vrijedno posvjedočenje baroknog stila u crkvi sv. Krševana. Na kraju rada donose se prijepisi oporuka (i kodicila) nekoliko članova obitelji Arvatini i Cavaletti.

Dalmacija; Zadar; Mletačka Republika; rani novi vijek; društvena povijest; povijest stanovništva; povijest obitelji; kulturna povijest

nije evidentirano