crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 389288

Zbornik radova

Autori: Generalić, Ivana; Ljubenkov, Ivica; Skroza, Danijela; Miloš, Mladen; Boban, Mladen; Katalinić, Višnja
Naslov: Lišće Vitis vinifera L. kao bogat izvor stilbena
( “ Vitis vinifera L. leaves as a rich source of stilbenes” )
Izvornik: XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009. Knjiga sažetaka.
Skup: XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009.
Mjesto i datum: Medena, Split, Hrvatska, 19.-22.travnja 2009.
Ključne riječi: Vitis vinifera; lišće; stilbeni;
( Vitis vinifera; leaves; stilbenes )
Sažetak:
Vinova loza (Vinis vinifera L.), jedna od najstarijih kultura koje se uzgajaju na Mediteranu, igra značajnu ulogu u životu čovjeka ne samo zbog visoke nutritivne vrijednosti ploda, već i zbog pozitivnog učinka na zdravlje različitih pripravaka od pojedinih dijelova biljke. U narodnoj medicini osobito je poznato korištenje listova loze u liječenju različitih bolesti kože, jetre, krvnih žila, te kod probavnih problema. Pozitivni učinci vinove loze, grožđa i proizvoda od grožđa, povezuju se s bioaktivnim polifenolima. Posljednjih godina pažnja istraživača usmjerena je prema polifenolima iz grupe stilbena. Brojna pozitivna svojstva resveratrola, polifenola koji se povezuje s Francuskim paradoksom, izuzetno su dobro dokumentirana. U ovom radu određen je fenolni profil i antioksidacijska svojstva ekstrakata lišća 6 karakterističnih sorti Vitis vinifera L. dalmatinskog podneblja (bijele sorte: Pošip i Maraština, crne sorte: Vranac, Syrah, Lasin, Merlot). Biljni materijal, mladi listovi vinove loze ubrani u svibnju, prosušeni su na zraku, homogenizirani i ekstrahirani su 80%-tnim etanolom u trajanju od 60 minuta pri 60º ; ; ; C. Alkoholni ekstrakti su upareni do suha, otopljeni u metanolu i filtrirani. Spektrofotometrijskim metodama određen je maseni udio ukupnih fenola, flavonoida, neflavonoida i flavana. Antioksidacijska svojstava određena su metodama FRAP i DPPH. Separacija, identifikacija i kvantifikacija stilbena urađena je primjenom HPLC-RP-PAD tehnike. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ekstrakti lišća izuzetno bogati fenolnim spojevima. Visoka koncentracija fenola u ekstraktima rezultirala je, kao što je i očekivano, izrazito dobrim antioksidacijskim svojstvima što je dokazano objema korištenim antioksidacijskim metodama. Udio ukupnih fenola kretao se od 18, 84-27, 98 g GAE/L ekstakta , a najveća koncentracija ovih spojeva nađena je u ekstraktima lišća sorte Vranac. Udio neflavonoida bio je u svim ekstraktima viši u odnosu na udio flavonoida. Flavani su se kretali u rasponu od 1, 80-13, 35 g EE/L. HPLC analizom u svim ekstraktima je potvrđena je prisutnost flavonoida i stilbena. Među polifenolima iz grupe stilbena identificirani su resveratrol monomeri (cis- i trans-resveratrol) i resveratrol derivati (astringin i piceid/isorhapontin). Prosječni udio stilbena u ekstraktima lišća kretao se od 32, 14-193, 95 mg/L ekstrakta. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da se osim grožđa za koje je poznato da obiluje fenolnim spojevima i lišće loze može se smatrati dobrim izvorom ovih vrlo vrijednih fitokemikalija.
Vrsta sudjelovanja: Poster
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Domaća recenzija
Projekt / tema: 011-2160547-2226, 011-2160547-1330, 216-2160547-0537
Izvorni jezik: hrv
Kategorija: Znanstveni
Znanstvena područja:
Kemija,Prehrambena tehnologija
Upisao u CROSBI: visnja@ktf-split.hr (visnja@ktf-split.hr), 16. Tra. 2009. u 13:06 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4