hrvatski

Vještina čitanja u ranoj adolescenciji: Kognitivni profili učenika

Cilj je ovog istraživanja bio prepoznati specifične profile učenika s obzirom na razvijenost vještine čitanja u radnoj adolescenciji. Vještina čitanja mjerena je brzinom čitanja teksta i uspješnoću njegovog razumijevanja, a ispitani su i kognitivni čimbenici relevantni za čitanje: rječnik, raspon kratkoročnog i radnog pamćenja te upotreba strategija čitanja. U ispitivanju je sudjelovalo 95 dječaka i 88 djevojčica, učenika sedmih razreda triju riječkih osnovnih škola. Ispitivanje je za svakog sudionika bilo provedeno u dva dijela. Prvi dio ispitivanja provodio se grupno, u razrednim odjelima. Učenici su ispunjavali upitnik strategijskog čitanja i test rječnika, rješavali su zadatak kojim se ispitivala uspješnost prepoznavanja nepodudarnih rečenica u odlomcima, odnosno uspješnost nadgledanja razumijevanja, te su čitali tekstove nakon kojih su slijedila pitanja kojima se ispitivalo razumijevanje pročitanog. Drugi dio ispitivanja proveden je sa svakim sudionikom pojedinačno, pri čemu je pomoću računala bila ispitana brzina čitanja teksta kao i raspon kratkoročnog i radnog pamćenja, te uspješnost određivanja fokusnih, najvažnijih riječi u rečenicama uvrštenim u zadatak radnog pamćenja. Kako bi se identificirali specifični profili učenika s obzirom na ispitane varijable, K-means metodom klasterske analize testiran je niz klasterskih rješenja. Najbolje razlikovanje kognitivnih profila učenika uočeno je kod klasterskog rješenja s četiri klastera. Prvi klaster (N=26) čine učenici koji na svim zadacima postižu ispodprosječne rezultate, mada imaju prosječnu percipiranu upotrebu strategija aktivnog razumijevanja i regulacije. Drugi (N=49) i treći klaster (N=46) čine učenici s prosječnim razumijevanjem i brzinom čitanja, prosječnim rječnikom te prosječnom uspješnošću prepoznavanja fokusnih riječi i nepodudarnih rečenica. Te dvije skupine ne razlikuju se u navedenim varijablama, ali se razlikuju u rasponu pamćenja i u percipiranoj upotrebi strategija čitanja. Učenici iz trećeg klastera imaju značajno veći raspon kratkoročnog i radnog pamćenja, ali percipiraju da rijeđe koriste strategije čitanja od učenika iz drugog klastera. Četvrti klaster (N=57) čine učenici koji postižu iznadprosječne rezultate na svim varijablama, osim na brzini čitanja, koja je prosječna. U percipiranoj upotrebi strategija ti se učenici ne razlikuju od učenika iz drugog klastera. Dobiveni rezultati idu u prilog hipotezi prema kojoj se deficiti u radnom pamćenju mogu donekle nadvladati korištenjem kompenzacijskih ponašanja, odnosno upotrebom različitih strategija čitanja. Međutim, nalazi također ukazuju i na problem postojanja skupine učenika s neadekvatno razvijenom vještinom čitanja, koja čini oko 15% uzorka.

čitanje; razumijevanje; radno pamćenje; strategije

nije evidentirano