U članku se upućuje na važnost istraživanja dimenzija javnih politika koje se nalaze onkraj djelovanja središnje vlade i drugih razina vlasti. Autor pokazuje da je senzibiliziranju istraživača javnih politika za te dimenzije oblikovanja politika pridonijela opsežna literatura o javnom upravljanju, ali da se otvaranje rasprave o ulozi vodoravnih policy aktera ne može svesti na preuzimanje te teme iz literature o javnom upravljanju. Umjesto toga, u članku se pokazuje da je istraživanju novih dimenzija u većoj mjeri pogodovala promijenjena logika stvaranja politika, koja se danas ne može svesti samo na logiku “ zapovijedaj i nadziri” , već u sve većoj mjeri i na logiku “ pregovaraj i surađuj” . Za razumijevanje te logike stvaranja javnih politika vrlo su korisna istraživanja rada na javnim politikama, odnosno istraživanja policy prakse nadahnuta organizacijskom teorijom. Autor također pokazuje da je za razumijevanje takvoga stvaranja javnih politika vrlo pogodno povezivanje istraživačkih pitanja policy znanosti i javnoga upravljanja, potkrepljujući to primjerom istraživanja uloge koordinacije javnih politika. U završnom dijelu članka upućuje se na mogući okvir istraživanja problema koordinacije u specifičnome hrvatskom kontekstu.

Politologija