hrvatski

Geni i kolektivno nesvjesno: izazov tezi o privatnosti podataka

Teorija Carla Gustava Junga (1875.-1961.), švicarskog psihijatra i Freudovog učenika, o dihotomiji nesvjesnog na individualno i kolektivno, smatra se uglavnom spekulativnim doprinosom psihologiji. Kolektivno nesvjesno, međutim, kao fundus mentalnih sadržaja kojim zajednički raspolažu ljudi neovisno o pripadnosti pojedinoj rasi i kulturi, moglo bi se protumačiti kao dio ljudskog genoma, dakle, kao dio univerzalne materijalne « ; ; baštine» ; ; čovječanstva, jedine čiji je transgeneracijski i globalni (dakle, vremenski i prostorni) transfer dokazan. U tom slučaju, dio genoma koji kodira mentalne sadržaje bio bi, u jungovskom smislu, dostupan svima, pa bi zabrane njegova « ; ; otkrivanja» ; ; i obveze njegova « ; ; čuvanja kao povjerljivog materijala» ; ; , često isticane u deklaracijama ili zakonima, postale teško branjive, pa i lišene smisla.

Carl Gustav Jung; genom; individualno/kolektivno nesvjesno

nije evidentirano