hrvatski

Djelotvornost naknadnog ispravka negativnih informacija. Kolika je stvarna snaga demantija?

Vrlo često mediji o pojedinoj osobi iznose negativne informacije koje kod čitatelja ili gledatelja mogu stvoriti negativni dojam o toj osobi. Negativni dojam može se oblikovati iznošenjem istinitih, ali i neistinitih, djelomično istinitih ili nepotpunih informacija, stavljanjem točnih informacija u odgovarajući kontekst te na druge poznate načine. Zakon o medijima RH (2004.) u člancima 40. do 58. regulira ostvarivanje prava na ispravak i odgovor, proceduru objavljivanja ispravka te prava osobe kojoj su objavom informacija povrijeđena prava ili interesi. Ispravak se mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora. Kroz dva eksperimenta pokušali smo ispitati koliki je stvarni učinak naknadnog ispravka prethodno iznijetih negativnih informacija na ukupni dojam o osobi. Dojam o osobi procijenjivan je na ljestvici tipa semantičkog diferencijala s 25 bipolarnih atributa, a sudjelovalo je ukupno 480 ispitanika. U prvom eksperimentu ispitan je utjecaj dva faktora: 1. osobe koja vrši ispravak (3 razine: 1a. ispravak osobe o kojoj su iznijete negativne informacije ; 1b. ispravak neutralne osobe ; 1c. ispravak autora negativnih informacija, tj. novinara) i 2. sadržaj ispravka. (2 razine: 2a. demanti negativnih informacija ; 2b. demanti negativnih informacija uz dodatak novih pozitivnih informacija o osobi). Kroz drugi eksperiment nastojali smo provjeriti koliki je učinak iznošenja negativnih informacija o osobi koja je prije toga već prikazana u pozitivnom ili negativnom kontekstu, te kolika je u tom slučaju snaga demantija. Rezultati pokazuju da je efikasnost ispravka najveća kad je vrši sam autor negativne informacije (tj. novinar), a najmanja kad je vrši osoba na koju se negativna informacija odnosi. Također samo poricanje iznijetih negativnih informacija manje je efikasno od demantija u kojem su o osobi iznijete i neke nove pozitivne informacije. Kada je osoba prvotno bila prikazana u pozitivnom kontekstu, te su nakon toga o njoj iznijete negativne informacije učinak demantija bio je slabiji, nego kad su demantirane informacije o osobi koja je u početku prikazana u negativnom kontekstu. Jedini oblik demantija koji je većim dijelom poništio utjecaj prethodno iznijetih negativnih informacija bio je demanti autora tih informacija, koji je u demantiju naveo i neke nove pozitivne informacije o oštećenoj osobi, što je u praksi iznimno rijedak slučaj.

negativni dojam o osobi; mediji

nije evidentirano