hrvatski

Stavovi učenika, roditelja i nastavnika prema školovanju: Što se promijenilo tijekom šest godina u Vukovaru?

Godine 2007. navršilo se 10 godina od Erdutskog sporazuma, kojim je, između ostalog, regulirano pravo srpske manjine u hrvatskom Podunavlju na poseban oblik školovanja. On je u praksi razdvojio djecu prema etničkom principu u nastavu na hrvatskom i nastavu na srpskom jeziku i pismu, onemogućavajući djeci međuetnički kontakt i u sredini koja im je najprirodnija – školi. S druge strane, izvanškolski kontakt djece u zajednici koja se nakon rata počela razvijati kao podijeljena zajednica se ne ohrabruje. Cilj ovoga rada jest usporediti stavove prema nekim aspektima školovanja u Vukovaru koje smo ispitali 2001. i 2007. godine. U prvom ispitivanju sudjelovalo je 718 učenika 6. i 8. razreda osnovne škole, te 2. razreda srednje škola u nastavi na hrvatskom i u nastavi na srpskom jeziku, 953 njihova roditelja, te 113 nastavnika nacionalne grupe predmeta. U drugom ispitivanju sudjelovalo je 703 učenika istoga uzrasta, uz dodani uzorak učenika 1. razreda srednji škola, 849 roditelja, te 88 nastavnika. Ispitani su stavovi prema školskoj integraciji, socijalnoj integraciji djece izvan škole, multikulturnosti i asimilaciji manjina, te prema tri mogućnosti obrazovanja manjina u Republici Hrvatskoj. Rezultati pokazuju blago ali konzistentno i statistički značajno približavanje stavova većine i manjine o pojedinim aspektima školovanja i izvanškolskim odnosima tijekom razdoblja od šest godina. U radu se raspravljaju implikacije odvojenog školovanja djece u Vukovaru na sadašnje i buduće međuetničke odnose u zajednici.

stavovi prema školovanju; obrazovanje manjina; međuetnički odnosi; Erdutski sporazum; srpska manjina; Vukovar

nije evidentirano