hrvatski

Antioksidacijska svojstva biljnih čajeva

Biljni čajevi imaju dugu tradiciju primjene u narodnoj medicini, no do danas brojni pozitivni učinci tih čajeva nisu potvrđeni s rezultatima znanstvenih ispitivanja. Cilj ovog rada bio je odrediti ukupne fenole, neflavonoide i flavonoide, udjel flavan-3-ola i tanina te antioksidacijski kapacitet četrnaest biljnih čajeva. Udjel ukupnih fenola, neflavonoida i flavonoida određen je reakcijom s Folin-Ciocalteau reagensom, udjel flavan-3-ola određen je reakcijom s vanilinom, a udjel tanina njihovim vezanjem za kazein. Antioksidacijski kapacitet određen je reakcijama s željezo(III)-tripiridiltriazinom (FRAP), te radikalima 2, 2'-azino-bis(3-etilbenzotiazolin-6-sulfonskom kiselinom) (ABTS) i 2, 2-difenil-1-pikrilhidrazilom (DPPH). Najveći udjel ukupnih fenola određen je u čaju od lista matičnjaka, slijede čajevi od lista maline, lista metvice, lista kupine, majčine dušice, cvijeta lipe, lista kadulje, dobričice, cvijeta stolisnika, lista preslice, lista koprive, lazarkinje, cvijeta bagrema i cvijeta kamilice. Visoki koeficijenti korelacija između udjela ukupnih fenola i antioksidacijskog kapaciteta ukazuju na činjenicu da su fenolni spojevi najodgovorniji za antioksidacijska svojstva čajeva. Najveći udjel flavan-3-ola određen je u čaju od cvijeta lipe, a najveći udjel tanina u čaju od lista maline, što upućuje na činjenicu da je veliki udio flavan-3-ola u lipi u slobodnom obliku.

Antioksidansi; Biljni čaj; Fenoli; Tanini

nije evidentirano