U radu se razmatraju karakteristike obitelji dalmatinske gradske elite koja se u razdoblju od dvanaestog do četrnaestog stoljeća postupno formira kao zatvorena društvena grupa – gradsko plemstvo. U središtu su vodeće obitelji tri najveća grada sjeverne i srednje Dalmacije – Zadra, Trogira i Splita. Na temelju osobito notarske građe, posebno se razmatraju promjene terminologije, prava nasljeđivanja, razvoj prezimena, obiteljske jedinice, odnosi među agnatima i kognatima, bračna politika te krvna osveta. U ovom periodu se polako uspostavlja agnatska patrilinearna obitelj. Posebnu ulogu u tome ima postupni gubitak prava kćeri na ravnopravan status u nasljeđivanju nekretnina s braćom. To se prvo primjećuje u Zadru koji od sva tri grada ima najrazvijeniju novčanu privredu. Ipak, kognatske i afinalne veze zadržavaju važnu ulogu u privatnom i javnom životu.

Povijest