Donošenje Rezolucija 1368 i 1373 Vijeća sigurnosti UN-a bilo je uvod u pristupanje Hrvatske Antiterorističkoj koaliciji. Početkom 2008. Hrvatska je preuzela i predsjedanje Odborom za protuterorizam VS UN-a što je Hrvatsku stavilo u poziciju stanovitog predvodnika međunarodne zajednice u borbi protiv terorizma i nametnulo bitnu ulogu u definiranju i realizaciji efikasnih protuterorističkih strategija. Što Hrvatskoj u tom pogledu nude svjetska iskustva? Terorizam, kao iskaz političke i društvene krize i nezadovoljstva političkim, socijalnim, gospodarskim, religijskim i dr. kretanjima, jedan je od najopasnijih političkih i sigurnosnih fenomena suvremenog doba. Statistički prikazi koje govore o izvršenju 80.000 terorističkih akata i postojanju 650 terorističkih organizacija u eri suvremenog terorizma (od 1968.) to jasno dokazuju. Istovremeno, suvremeni svijet, kako na nacionalnim razinama, tako i razini međunarodne zajednice, još uvijek nije našao efikasan odgovor protiv terorizma. Zašto? Terorizam je fenomen oko kojeg se veže pozamašan broj dilema i kontroverzi. Jedan od izraženijih političkih, stručnih i akademskih dilema jest stupanj efikasnosti terorizma kao političke strategije. Suvremena akademska istraživanja (academic research), za razliku od ranije dominantnih policy resarch koja su ukazivala na neefikasnost terorizma, pružaju drugačiju sliku u pogledu efikasnosti terorizma kao političke strategije. Prema tim istraživanjima, u 53% slučajeva u manjem ili većem postotku terorizam je efikasno sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva.

Politologija,Sociologija,Sigurnosne i ombrambene znanosti