hrvatski

Zašto bibliotečna, a ne bibliotečna i informacijska znanost?

Polazeći od toga da je posljednjih desetljeća uporaba izraza ’ informacija’ sve učestalija ne samo u bibliotečnoj praksi, već i u teorijskim radovima bibliotekarskih stručnjaka, autorica se u članku ponajprije osvrće na razna tumačenja pojma ’ informacija’ i njegove interpretacije kao osnovnog fenomena informacijske znanosti. U nastavku je zanimaju tumačenja pojmova ’ informacija’ , ’ tekst’ , ’ djelo’ , ’ knjiga’ /’ publikacija’ kako u radovima teoretičara bibliotečne znanosti (Shera, Lubetzky, Hayes, Rayward i dr.), tako i u radovima teoretičara informacijske znanosti i filozofa koji su se zanimali za ’ znanje’ i ’ informaciju’ (Brookes, Popper, Capurro, Belkin i dr.). U članku se ističe da bibliotečna znanost u svoju teorijsku osnovicu neprestano ugrađuje teorijska postignuća drugih disciplina: epistemologije, hermeneutike, logike, filologije, lingvistike, semiologije, semantike, opće teorije sustava, sociologije znanja, filozofije znanja, spoznajne znanosti i drugih disciplina te da nastoji razgraničiti svoje područje interesa od onih pitanja i problema kojima se bave srodne joj discipline, napose informacijska znanost, što bi valjalo jasno istaknuti i nazivom bibliotečna znanost.

Bibliotečna znanost; Bibliotečna i informacijska znanost; Informacijska znanost; Informacija

nije evidentirano