crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 416165

Ostalo

Autori: Botica, Ivan
Naslov: Franjevci i Cetina u srednjem vijeku
( Franciscans and Cetina in the Middle Ages )
Izvornik: HRV
Vrsta: Kvalifikacijski rad za upis na doktorski studij
Godina: 2008
Ključne riječi: Franjevci; Bosanska vikarija; Cetinska kustodija; samostan sv. Marije u Cetini; Nelipčići; Sinj (Vsinj)
( Franciscans; Bosnian vicary; Custody of Cetina; monastery of St. Mary in Cetina; Nelipcicis; Sinj (Vsinj) )
Sažetak:
Rad je nastao u promišljanju da bi franjevci mogli biti jedna od rijetkih preživjelih "relikvija" srednjega vijeka u kontinentalnoj Dalmaciji, jezgri hrvatskoga srednjovjekovlja, kraju koji je najintenzivniji kulturni i demografski diskontinuitet u tisućljetnoj hrvatskoj prošlosti doživio na prijelazu iz kasnoga srednjovjekovlja u rano novovjekovlje. Razloga tomu ima napretek: ponajprije, franjevci su u dalmatinskom zaobalju prisutni od 14. stoljeća ; potom, riječ je o franjevcima Bosanske vikarije koji su opservantsku karizmu prenijeli na svoju sljednicu u dalmatinskom zaobalju, na Franjevačku provinciju Presvetog Otkupitelja ; konačno, većina je današnjih franjevačkih samostana, bez obzira na već spomenuti diskontinuitet koji je izbrisao sve srednjovjekovne samostane osim Visovca, ipak na tragu ubikacije gotovo svih srednjovjekovnih franjevačkih samostana (izuzetak je Skradin i Klis). U prvom dijelu rada propituju se tragovi srednjovjekovnih franjevaca u dalmatinskom zaobalju. Najveći je dio rada koncentriran oko života i djelovanja franjevačkog samostana sv. Marije u podgrađu Cetini pod gradom Sinjem (Vsinjem). Taj je samostan tijekom 15. stoljeća bio središtem Cetinske kustodije u Bosanskoj vikariji. Samostan je nastao svega desetak godina nakon što su Nelipčići izgubili gotovo cjelokupnu djedovinu i uz kraljev blagoslov pristigli cetinsko kneštvo. Samostan je osnovan uz njihovu potporu, nalazio se pod njihovim patronatom, legitimirao je njihovu prisutnost i vlast u cetinskom kraju, širio je ugled njihova roda na okolne krajeve te je na taj način posvema slijedio primjer drugih franjevačkih samostana koji su se koncentrirali uz hrvatske velikaške rodove (Bribir, Krbava, Modruš, Krupa, Greben, Glaž, Otok itd.). Samostan je, dakle, materijalno uvijek potpomagan od gospodara cetinskoga kneštva (poglavito Nelipčića, a kasnije i od Talovaca) te su gotovo sigurno do 1438. godine u njemu zajedno živjeli i konventualci i opservanti. Samostan je počeo je ubrzano propadati s turskim upadima u cetinski kraj u drugoj polovici 15. stoljeća te se ugasio s turskim zauzećem Sinja početkom 16. stoljeća. Rad također donosi, kronološki i sadržajno, popis "subraće" i "slučajnih prolaznika" kroz srednjovjekovni cetinski samostan. Na kraju govori o "ostatcima ostataka" samostanskoga inventara: o latiničkim i ćiriličkim listinama koje se čuvaju po samostanima Hrvatskoga primorja i u Sloveniji te o "madridskoj" Bibliji iz 15. stoljeća kojoj je na 616. stranici upisano da "pripada samostanu sv. Marije u Cetini" (haec Biblia est Sancte Marie de Cetina fratrum vicarie Bosne). Ta je Biblija, nakon pet stoljeća, 2007. godine ponovno stigla u fotokopiji na police sinjskoga franjevačkoga samostana.
Projekt / tema: 130-1300620-0641
Izvorni jezik: HRV
Znanstvena područja:
Filozofija
Upisao u CROSBI: tbosnjak@ihjj.hr (tbosnjak@ihjj.hr), 13. Lip. 2009. u 00:24 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4