hrvatski

Kraj globalnog tržišnog liberalizma - refleksije na Republiku Hrvatsku

Svijet današnjeg vremena prolazi kroz ekonomsku krizu čija se dubina mjeri i uspoređuje s onom iz razdoblja Velike depresije (1929-1933.). Ali, moguće paralele tu ne prestaju. Kao što su uzroci te Velike krize bili očitani kao direktna posljedica liberalnog ekonomskog koncepta, kapitalizma koji se događao, tako se i ova dosadašnja usko veže i naslanja na model neoliberalizma, koji je svoju, najprije teorijsko-koncepcijsku (Čikaška škola), a zatim i praktičnu obnovu, doživio početkom 80-tih godina prošlog stoljeća, snažno poduprt praktičnim modelom ponašanja dviju vlada, tada vodećih svjetskih ekonomskih sila (SAD, Velika Britanija). Republika Hrvatska od svojeg osamostaljenja i okončanja agresije otpočinje proces tranzicije kojeg karakterizira uvjerenje da usvajanje demokratskih standarda, te spontano usklađivanje tržišta i državnog intervencionizma (u konkretnom slučaju: neefikasan i nepravedan proces privatizacije), su dostatni za ostvarenje temeljnih razvojnih ciljeva društva: stabilan i održivi rast BDP-a, blagostanje nacije i adekvatni stupanj EU prilagodbi. Uz sva upozorenja na nacionalnoj sceni u razdoblju, počev već od 1994., otrežnjenje nastupa tek u posljednjem razdoblju, kada se Republika Hrvatska suočava s dva temeljna izazova: otvorenom svjetskom ekonomskom krizom koja prelazi i njene granice, te paralelno i kumulativno s debalansima i deficitima, kao što su: stupanj vanjskog zaduženja, stupanj nezaposlenosti, deficit u proračunu i deficit na tekućem računu platne bilance, povećani troškovi servisiranja vanjskog zaduženja...

liberalizam; gospodarska kriza

nije evidentirano