hrvatski

Percipirane posljedice doseljavanja i stav prema doseljavanju

Cilj istraživanja bio je provjeriti socioekonomska i identitetska obilježja sudionika kao moguće odrednice općega stava prema doseljavanju i percipiranih posljedica doseljavanja (percipiranih prijetnji) te utvrditi jesu li percipirane posljedice doseljavanja u osnovi doprinosa socioekonomskih i identitetskih obilježja za objašnjenje stava prema doseljavanju. Istraživanje se temelji na podacima o stavovima prema doseljavanju i doseljenicima među 866 stanovnika Zapadne i Istočne Slavonije. Analizirana obilježja sudionika obuhvaćaju demografska obilježja (spol, dob, stupanj naobrazbe sudionika, oca i majke), socioekonomska (radni status, prosječan prihod po članu obitelji te relativnu procjenu životnoga standarda) i identitetska obilježja (objektivan i subjektivan osjećaj pripadnosti mjestu, odnosno regiji, boravka), a percipirane posljedice mjeru ekonomske, sigurnosne i kulturne prijetnje. Pozitivniji opći stav prema doseljavanju u prosjeku je karakterističniji za mlađe sudionike, one koji svoj životni standard procjenjuju višim i one koji se u sadašnjem mjestu boravka ne smatraju domaćima, pri čemu se navedeni efekti mogu (potpuno ili djelomično) objasniti percipiranim posljedicama doseljavanja. Sažeto, istraživanje potvrđuje percipirane prijetnje kao neposredne odrednice stava prema doseljavanju. Ujedno je potvrđeno da se pojavljivanje demografskih, socioekonomskih te identitetskih obilježja sudionika kao odrednica stava prema doseljavanju može barem dijelom objasniti percipiranim posljedicama doseljavanja.

međugrupni stavovi; sociodemografska obilježja; realni interesi; identitet; tipovi prijetnje; medijacijska analiza

nije evidentirano