hrvatski

Prematuritet i neuromotorički ishod

Cilj ovog prospektivnog istraživanja bio je utvrditi neuromotorički ishod prijevremeno rođene djece (prematurusa), a unutar ispitivane skupine utvrditi dodatne čimbenike rizika. Prospektivno smo pratili neuromotorički razvoj 385 prijevremeno rođene djece (nedonoščad, gestacijske dobi od 24. do 37. tjedna trudnoće), rođene tijekom 2002. godine, na Klinici za ženske bolesti i porode Petrova, KBC Zagreb. Sa navršenih godinu dana života, uredan neurološki status primjeren za dob imalo je 192 (71, 37 %) djece, usporen neuromotorički razvoj je bio prisutan kod 49 (18, 21 %) djece, dok je velika vjerojatnost za razvoj cerebralne paralize bila prisutna kod 28 (10, 4 %) djece. Analizom čimbenika rizika, kod djece s velikom vjerojatnosti za razvoj cerebralne paralize, utvrđeno je slijedeće: 92 % (26) ih je iz gestacijske dobi < 32 tj., svi su imali apnoične atake i jasne znakove respiratornog distres sindroma, 53, 6 % (15) djece je u svom ranom neonatalnom periodu mehanički ventilirano, kod čak 82, 14 % (23) imalo je pozitivnu hemokulturu iz pupkovine po porodu i jasne znakove perinatalne infekcije. Prijevremeno rođena novorođenčad su najrizičnija skupina za različita odstupanja u psihomotoričkom razvoju, hiperaktivnost, distraktibilnost, različite koordinacijske poremećaje, a kod jednog broja djece i definitivnu sliku cerebralne paralize. Prepoznavanje i praćenje neurorizične djece važno je za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja kao i za ranu primjenu terapijskih postupaka koji mogu pospješiti proces plastičnosti mozga i dovesti do oporavka oštećene funkcije. Neophodno je uvesti ranu habilitaciju na Odjelima intenzivnog liječenja nedonoščadi, educirati roditelje, te poboljšati uključivanje neurorizične djece što ranije u programe habilitacije, bez obzira, gdje ona žive.

prematuritet ; neuromotorički ishod

nije evidentirano