hrvatski

Uspješnost predviđanja obrazovnih postignuća učenika osnovnih škola Republike Hrvatske

U istraživanju se nastojalo utvrditi u kojoj se mjeri na temelju niza obilježja učenika, njegove okoline, učitelja, nastavnog procesa, škole i ravnatelja može predvidjeti obrazovno postignuće učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Ispitan je 44801 učenik osmih razreda iz 842 redovite osnovne škole. Obrazovno postignuće učenika mjereno je objektivnim ispitima znanja iz školskih predmeta Hrvatski jezik, Engleski jezik, Biologija, Fizika, Kemija, Geografija i Povijest i iskazano za svaki predmet zasebno. U analizi rezultata provedene su multiple regresijske analize u kojima su kriteriji bili rezultati učenika na ispitima znanja, a prediktorski skup činila su različita obilježja učenika, učitelja i nastave te škole i ravnatelja. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da se na temelju obilježja učenika može objasniti od 5, 3 do 15, 9% varijance obrazovnih ishoda iz pojedinih predmeta, dok obilježja učitelja i nastave objašnjavaju dodatnih 0, 2 do 1, 1%, a obilježja škole i ravnatelja 0, 2 do 0, 8% ukupne varijance. Na razini obilježja učenika značajnim prediktorima pokazali su se spol učenika, obrazovanje roditelja te struktura obitelji u kojoj učenik živi. Na razini obilježja učitelja i nastave značajni prediktori su spol i zvanje učitelja te kontinuitet predavanja istog učitelja, a na razini obilježja škole i ravnatelja veličina, osnivač i stručna ekipiranost škole te staž ravnatelja. U radu se razmatraju pitanja mjerenja i iskazivanja obrazovnih postignuća učenika u kontekstu spoznaja ovog istraživanja.

obrazovna postignuća; vanjsko vrednovanje obrazovanja; osnovnoškolski uzrast

nije evidentirano