crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 434949

Zbornik radova

Autori: Šimić, Goran
Naslov: Novije spoznaje neuroznanosti o procesu učenja u odraslih osoba: zašto je vremenski raspodijeljeno učenje bolje od "kampanjskoga"?
( Why is spaced learning better than "massive" learning? )
Izvornik:
Skup: Stručni skupovi Katedre za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb
Mjesto i datum: Zagreb, Hrvatska, 10.11.2009.
Ključne riječi: kratkoročno pamćenje; dugoročno pamćenje; vremenski raspodijeljeno učenje; krivulje zaboravljanja; zapamćivanje; spavanje
( short-term memory; long-term memory; retention; spaced learning; sleep; memory consolidation )
Sažetak:
Za kvalitetno zapamćivanje (konsolidaciju) onoga što se uči potrebno je najmanje 6-8 tjedana (Squire, Zola-Morgan, Amaral et al.), pri čemu treba izvršiti 4-5 ponavljanja ("Repetitio mater studiorum est"). Ponavljanja treba činiti u onim razdobljima kada je krivulja zaboravljanja najstrmija (prvo ponavljanje svakako je potrebno napraviti unutar 24 sata), a također bi zbog nužnosti većeg broja ponavljanja za nj trebalo unaprijed rezervirati barem trećinu ukupno potrošenog vremena za učenje (Ebbinghausove krivulje zaboravljanja, 1885). Osim navedenoga biološkog ograničenja za pretvorbu kratkoročnog u dugoročno pamćenje, na stupanj retencije značajno utječu i brojni drugi čimbenici. Dva važnija čimbenika su obrazac usvajanja (raspodjeljeno vs. zgusnuto), te redovita i dovoljna količina sna. Brojnim je pokusima u kontroliranim uvjetima pokazano da je vremenski raspodijeljeno usvajanje superiorno nad "zgusnutim" učenjem, npr. neposredno prije ispita. Ova je empirijska činjenica nadavno potvrđena i na modelu učenja u kalifornijskog puža (Aplysia californica). Vremenski raspoređeno davanje podražaja nasuprot "masivnom" obrascu podraživanja na molekularnoj je razini dovelo i do fundamentalno različitih oblika pamćenja s obzirom na lučenje serotonina i translokaciju protein kinaze C (Farah et al., J. Neurosci. 2009). Ukratko, zaključeno je da se, pored vizualizacije i elaboracije (razmišljenja o značenju onoga što se uči, te stvaranju asocijacija između novih činjenica i prethodnog znanja koje je stabilno u vlastitom mentalnom okruženju), učenje može pospješiti osiguravanjem dovoljne količine sna (u razdobljima sna kada se u području hipokampalne formacije snime oštri EEG valovi vrši se proces pretvorbe kratkoročnog u dugoročno pamćenje, a količina sna je proporcionalna stupnju retencije, v. Buzsaki et al., Llinas et al., ), te boljim vremenskim raspoređivanjem usvajanja i ponavljanja gradiva (više kraćih seansi učenja i ponavljanja u duljem vremenskom razdoblju dovode do većeg stupnja retencije u odnosu na manji broj seansi tj. "kampanjsko učenje").
Vrsta sudjelovanja: Pozvano
Vrsta prezentacije u zborniku: Sažetak
Vrsta recenzije: Nema recenziju
Projekt / tema: 108-1081870-1942
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Stručni
Znanstvena područja:
Temeljne medicinske znanosti,Kliničke medicinske znanosti,Psihologija
Upisao u CROSBI: gsimic@mef.hr (gsimic@mef.hr), 23. Stu. 2009. u 12:25 sati



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4