hrvatski

Subjektivna važnost pravde: prikaz skale centralnosti pravde i njezinih korelata

Premda se pravda i pravednost smatraju temeljnim vrijednostima u životu pojedinca i društva, postojeća tumačenja i istraživanja u području psihologije socijalne pravde sugeriraju da postoje značajne i relativno stabilne individualne razlike u važnosti koju pojedinci pridaju pravednosti kao načelu tuđeg i vlastitog ponašanja kao i u salijentnosti tog načela pri interpretiranju vlastitog i tuđeg ponašanja. Konstrukt centralnosti pravde, koji su uveli Dalbert, Montada i Schmitt (1987), odnosi se upravo na tako definiranu subjektivnu važnost pravde. U ovom će radu biti prikazane ključne spoznaje iz niza istraživanja u kojima je Skala centralnosti pravde (Ćubela Adorić, 2002) do sada bila primijenjena u skupinama ispitanika različitih sociodemografskih značajki, zajedno s mjerama nekih drugih konstrukata povezanih s pravdom. Istraživanja su provedena u sklopu projekta „Iskustva nepravde i subjektivna dobrobit tijekom nekih životnih tranzicija“. Ukratko, dobiveni rezultati dosljedno pokazuju da je Skala centralnosti pravde zadovoljavajuće homogena, pouzdana mjera subjektivne važnosti pravde. Uglavnom neznačajne ili niske korelacije s mjerama drugih konstrukata povezanih s pravdom sugeriraju da je centralnost pravde specifična manifestacija motiva pravednosti, koja je osjetljivija na iskustva nepravde od nekih drugih, manje eksplicitnih ekspresija motiva pravednosti.

centralnost pravde; motiv pravednosti; inidividualne razlike; iskustva nepravde

nije evidentirano