hrvatski

Morfološke promjene konja kroz milenije

Najstariji pronađeni fosilni ostaci prvih predaka današnjeg modernog konja ukazuju na Eohipusa (Hyracotheriuma) koji je živio između 50-60 milijuna godina prije nove ere. Fosilni ostaci prikazuju malog sisavca, veličine lisice koji se hranio lišćem. U slijedećih milijun godina, tijekom evolucije, razvilo se više tipova ove životinje od kojih su opstali samo oni koji su se uspješno prilagodili drastičnim klimatskim i geografskim promjenama. Tek prije pet milijuna godina razvio se Pliohippus, predak modernog Equusa, kakav se poznaje danas. Ova vrsta krupnijeg sisavca raširila se po svim kontinentima, budući da su tijekom evolucije razvili prilagodbu na gotovo sve uvjete okoliša. Današnji konj pripada redu neparnoprstaša (Perissodactyla), kao dio nadreda kopitara (Ungulata), zajedno sa nosorogom i tapirom, čija je zajednička odlika postojanje samo jednog nožnog prsta. Osnovno je obilježje konja tijekom evolucije, redukcija broja prstiju. Stoga, danas, sve vrste imaju samo jedan prst kojeg koriste (Monodactylie), a to je treći prst, dok su se ostali povukli i postoje još samo kao rudimenti. Za takav razvoj bilo je potrebno 50 milijuna godina. Dakle, izvorni oblik konja je Hyracotherium, od kojeg su se razvile tri linije, međutim samo se Orohippus nastavio dalje razvijati. Njega nasljeđuje Haplohippus i Epihippus. Messohippus evoluira u Miohippusa koji se razvio u dvije skupine, a to su Equinae i Anchitheriinae. Equinama pripadaju Kalobatippus, Arhaeohippus i Parahippus. Parahippus evoluira u Meryhippusa koji se dalje razvija u Protohippine, Hipparionine i Equine. Od te tri skupine opstali su samo Equini. Razvili su se u sedam skupina, a to su Dinohippus, Hippidion, Onohippidion, Astrohippus, Pliohippus i Equus. Od sedam razvojnih skupina Equina, daljnji evolucijski put nastavila je samo porodica Equus.

evolucija konja ; morfološke promjene ; Equini ; Equus

nije evidentirano