hrvatski

Životno zadovoljstvo i osjećaj sreće stanovnika Ličko-Senjske županije u usporedbi s ostalim hrvatskim županijama

Pod pretpostavkom da na opće blagostanje nekog društva najviše utječu materijalna dobra, ono se dugo godina procjenjivalo gotovo isključivo pomoću ekonomskih pokazatelja. Međutim, u novije vrijeme sve je više dokaza da se pri mjerenju nacionalnog blagostanja trebaju uzeti u obzir i pokazatelji subjektivne dobrobiti. Istraživanja upućuju na to da što su društva bogatija na dobrobit pojedinaca više utječu socijalni kontakti, emocije i osobno zadovoljstvo, nego prihodi. Stoga se mjerenje subjektivne dobrobiti u posljednjih desetak godina počelo provoditi u većini zemalja, što omogućuje međunarodne usporedbe. Najčešće upotrebljavani pokazatelji subjektivne dobrobiti su životno zadovoljstvo i osjećaj sreće. Institut Pilar od 2003. godine provodi slična istraživanja na reprezentativnim nacionalnim uzorcima. U ovom će izlaganju biti prikazani rezultati dobiveni u istraživanjima 2003. i 2005. te uspoređeni s onima što ih je UNDP proveo 2007. u svim hrvatskim županijama. Između 21 županije, stanovnici Ličko-senjske županije su zauzeli 10. mjesto po osjećaju životnog zadovoljstva, a 15. mjesto po osjećaju sreće. Oba ova pokazatelja subjektivne dobrobiti bila su najviša kod stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, a najniža kod stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije.

subjektivno blagostanje, sreća, osobna dobrobit, nacionalna dobrobit

nije evidentirano