crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 441575

Knjiga

Urednik/ci: Pikija, Mato ; Halamić, Josip
Naslov: Hrvatski geološki institut 1909.-2009. Sto godina u službi domovine
( Croatian Geological Survey 1909-2009 Hundred years in the service of homeland )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: Hrvatski geološki institut
Grad: Zagreb
Godina: 2009
Stranica: 225
ISBN: 978-953-6907-20-5
Ključne riječi: Hrvatski geološki institut; Monografija; Hrvatska
( Croatian Geological Survey; Monograph; Craotia )
Sažetak:
Geološka istraživanja na području Hrvatske započeta su dvadesetih godina 19. st., a izvodili su ih austrijski geolozi. Rezultati tih istraživanja pobudili su interes hrvatskih prirodoslovaca i polovicom 19. st. Ljudevit FARKAŠ VUKOTINOVIĆ (1813-1893) objavljuje prve radove o geologiji hrvatskih krajeva. Od sredine šezdesetih godina djeluje vrhunski zoolog Spiridon BRUSINA (1845-1908) koji je opisao preko 500 novih vrsta fosilnih mekušaca. Prvi školovani hrvatski geolozi su Gjuro PILAR (1846-1893), Mijo KIŠPATIĆ (1851-1926) i Dragutin GORJANOVIĆ-KRAMBERGER (1856-1936), a niz njihovih radova je izazvao interes europskih geoloških krugova. PILAR i GORJANOVIĆ su započeli geološko kartiranje hrvatskih krajeva. Kartiranje je podupirala Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju pa je GORJANOVIĆ objavio u izdanju Vlade 1902. god. geološku kartu Ptuj-Vinica 1:75.000 s tumačem na hrvatskom i njemačkom jeziku. Uslijedile su karte Zlatar-Krapina (1904), Rogatec-Kozje (1904) i Zagreb (1908), također s dvojezičnim tumačima. U to vrijeme postupno se uključuje u istraživanja nova generacija hrvatskih geologa – Ferdo KOCH (1874-1935), Fran TUĆAN (1878-1954), Josip POLJAK (1882-1962), Marijan SALOPEK (1883-1967) i Fran ŠUKLJE (1886-1949). GORJANOVIĆ je uvidio da je za snimanje geoloških karata i koordinaciju svih geoznanstvenih istraživanja potrebna posebna ustanova i predložio Zemaljskoj vladi osnivanje Geološke službe. Nastojanja su urodila plodom i 03. srpnja 1909. god. ban Pavao RAUCH je potpisao Naredbu kojom je ustrojeno Geologijsko povjerenstvo za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. Povjerenstvo je prateća današnjeg Hrvatskoga geološkog instituta. Povvjerenstvo su činile montangeološka i agrogeološka sekcija, a već iduće godine osnovana je geografska sekcija i odbor za istraživanje špilja unutar montangeološke sekcije. Sjedište Povjerenstva je bilo u prostorijama Prirodoslovnog muzeja, a za predsjednika je imenovan GORJANOVIĆ. Istraživačka aktivnost svih sekcija bila je na zavidnom nivou do početka 1. svjetskog rata kada se bilježi pad aktivnosti, a neka istraživanja su prekinuta. Povjerenstvo je imalo i svoj časopis Vijesti Geološkog povjerenstva u kojem su objavljivani rezultati istraživanja. Časopis je izlazio od 1911. do 1916. godine, kasnije je više puta mijenjao ime, a njegov sljednik je današnja Geologia Croatica. Završetkom 1. svjetskog rata raspala se Austrougarska monarhija, a Hrvatska je ubrzo ušla u novu državnu zajednicu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Povjerenstvo se održalo do 1922. god. kada je ustrojen Geološki zavod – Kraljevski geološki zavod u Zagrebu. Direktorom Zavoda imenovan je GORJANOVIĆ i na tom mjestu ostaje do 1923. god., kada je za direktora postavljen F. KOCH. Zavod je izdavao časopis Vijesti geološkog zavoda, koji je bio sljednik ranijih „Vijesti“ i u razdoblju 1926-1929. god. izašla su tri broja. Na temelju Zakona o Geološkom institutu Kraljevine Jugoslavije iz 1930. god. donesena je krajem 1931. god. Naredba o ukidanju Geološkog zavoda u Zagrebu, a cjelokupni inventar i osoblje Zavoda premješteni su u Beograd. Taj događaj je imao negativan utjecaj na razvoj hrvatske geologije. Prvi direktor novoosnovanog Instituta je u razdoblju 1931-1933. god. bio F. KOCH. Institut je izdavao časopis Vesnik Geološkog instituta, a izdavane su i Rasprave te Povremena izdanja. Teritorijalnim preustrojem Kraljevine Jugoslavije 1939. god. oformljena je Banovina Hrvatska sa značajnim elementima autonomije. Uskoro je ustrojen Geološki zavod Banovine Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Jugoslavenska država se raspala nakon kratkotrajnog travanjskog rata 1941. god. i u Zagrebu je proglašena Nezavisna država Hrvatska. Zavod je preimenovan u Državni geološki zavod i pod tim imenom je djelovao do kraja 2. svjetskog rata 1945. god., a direktor je bio F. ŠUKLJE. Zavod je u razdoblju 1942-1944. god. zajedno s Muzejem izdao tri sveska glasila Geološki Vjestnik. Nakon rata Hrvatska je kao federalna jedinica ušla u novu jugoslovensku zajednicu. Prve godine poraća u Zagrebu je djelovao Geološki zavod. Uredbom tadašnje Vlade Narodne Republike Hrvatske sredinom 1946. god. osnovan je Geološko-rudarski institut sa sjedištem u Zagrebu. Rad Instituta je praktično organiziran sredinom 1947. god., a iste godine počinje izlaziti časopis pod nazivom Geološki vjesnik. Bilo je to vrijeme velikih potreba za različitim mineralnim sirovinama, posebno energetskim, pa je glavna djelatnost ustanove bila na tom planu. Godine 1950. ustanova mijenja ime u Zavod za geološka istraživanja Narodne Republike Hrvatske, definiran kao geološka služba, a godinu dana kasnije Zavod dobiva vlastitu zgradu. Ubrzo je uspostavljena suradnja sa srodnim organizacijama i fakultetima te započeta organizirana suradnja s naftnim gospodarstvom. Od 1954. god. Zavod je suizdavač stručnog časopisa Naš rad. Godine 1955. ustanova mijenja ime u Zavod za geološka istraživanja. Krajem pedesetih godina započeta je izrada Osnovne geološke karte 1:100.000. To je bio kapitalni projekt u okviru kojega se u idućih tridesetak godina znatno razvila hrvatska geologija. Uveden je niz novih laboratorijskih metoda, a sredinom šezdesetih godina izvršena je organizacija po specijaliziranim odjelima. Ostvareni su značajni rezultati na polju paleontologije, stratigrafije i sedimentologije, unaprijeđeno je istraživanje mineralnih sirovina te izveden niz projekata vezanih na istraživanje voda, izgradnju prometnica, tunela i hidroenergetskih objekata. Godine 1972. izvršeno je preseljenje u novoizgrađenu zgradu u kojoj Institut djeluje i danas. Godine 1977. ustanova mijenja naziv i do kraja 1988. god. djeluje pod nazivom Geološki zavod – Zagreb, a od početka 1989. god. pod nazivom Institut za geološka istraživanja. Početak osamdesetih godina obilježen je aktivnostima na izradi nove geološke karte na formacijskom principu, kasnije pod nazivom Osnovna geološka karta 1:50.000. Sredinom osamdesetih godina započeta je informatizacija ustanove kupnjom računala i osmišljenom trajnom edukacijom zaposlenika. Na samom kraju osamdesetih godina započeo je proces raspada Jugoslavije. Hrvatska je proglasila samostalnost sredinom 1991. god. Uslijedila je otvorena srpska agresija i okupacija gotovo trećine hrvatskog teritorija. Bio je to uvod u Domovinski rat (1991-1995) tijekom kojega je Hrvatska obranila svoju samostalnost. Rat je dijelom imao negativan utjecaj na organizaciju rada Instituta. Istraživanja su se odvijala u smanjenom obimu. Preko dvadeset zaposlenika je sudjelovalo u ratnim operacijama, a jedan od njih je nažalost poginuo. Spomenut ćemo još neke događaje iz devedestih godina. Glasilo Geološki vjesnik godine 1992. mijenja ime u Geologia Croatica. Istovremeno su intenzivirane aktivnosti na poboljšanju međunarodnog položaja ustanove, a čelnici su redovito sudjelovali na skupštinama FOREGS-a. Godine 1995. održan je 1. hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, a vodeću ulogu u organizaciji imali su djelatnici Instituta. Promjene u zakonodavstvu 1997. god. omogućile su stabilno financiranje ustanove, kadrovske prinove i brže znanstveno napredovanje zaposlenika te dalji razvoj informatike. Godine 2005. ustanova mijenja ime u Hrvatski geološki institut. Iste godine je predana prijava za stalno članstvo u EuroGeoSurveys – EGS, a odluka o članstvu je donesena 2006. god. na konferenciji u Bruxellesu. Svakako treba spomenuti da je Institutu povjerena organizacija Generalne skupštine EGS-a, koja će se u jesen 2009. god. održati u Hrvatskoj.
Projekt / tema: 181-1811096-1181, 181-1811096-1093, 181-1811096-3061, 181-1811096-1102, 181-1811096-3165, 181-1811096-1795, 181-1811096-1790, 181-1811096-1104
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Strucna
Znanstvena područja:
Geologija,Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
Upisao u CROSBI: jhalamic@hgi-cgs.hr (jhalamic@hgi-cgs.hr), 26. Sij. 2010. u 12:07 sati
Napomene:
Sažetci na engleskom i njemačkom jeziku.



Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4