Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zaštita špilja u okviru zaštite krških vodonosnika (CROSBI ID 558174)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Stroj, Andrej ; Kuhta, Mladen Zaštita špilja u okviru zaštite krških vodonosnika // Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune, Zbornik sažetaka. / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor (ur.). Zagreb, 2010

Podaci o odgovornosti

Stroj, Andrej ; Kuhta, Mladen

hrvatski

Zaštita špilja u okviru zaštite krških vodonosnika

Jedna od glavnih značajki krških vodonosnih sustava je vrlo brz, a često i dalekosežan transport zagađivala kroz sustave provodnih kanala. Nadalje, u uvjetima kanalskog tečenja bitno su smanjeni efekti procesa samopročišćavanja (autopurifikacije). Zbog toga su krški izvori vode izuzetno ugroženi od zagađenja različitog porijekla unutar njihovog ukupnog priljevnog područja. Speleološki objekti vrlo često predstavljaju direktne ulaze u sustave provodnih kanala u krškom vodonosniku. Zbog toga njihovoj zaštiti treba posvetiti posebnu pozornost u okviru zaštite izvorišta pitke vode. Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, zaštita izvorišta pitke vode na krškim područjima provodi se temeljem Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/2002). Prema ovom pravilniku, kompletno slivno područje izvora obuhvaćeno je unutar četiri razine zaštitnih zona. Razine i područja zaštitnih zona određuju se na temelju geološke građe terena, te utvrđenih smjerova podzemnih vodnih veza, prividnih brzina i potrebnog vremena za prvu pojavu trasera na izvoru prema rezultatima izvedenih trasiranja tokova podzemne vode. Ponori i ponorne zone unutar slivnog područja štićenog izvorišta prema pravilniku obuhvaćeni su 2. zonom zaštite koja podrazumijeva zabranu svih djelatnosti koje mogu na bilo koji način ugroziti kakvoću podzemne vode. U širem smislu svaki speleološki objekt u kojem je utvrđeno postojanje aktivnih vodenih tokova (povremenih ili stalnih) treba tretirati kao ponor, te ga je potrebno štititi na isti način. Na više od polovice prostora Hrvatske gotovo cjelokupna javna vodoopskrba temelji se na eksploataciji krških izvorišta vode. Zbog toga je i velik dio područja našeg krša obuhvaćen zaštitnim zonama izvorišta pitke vode, unutar kojih su propisane zaštitne mjere koje nužno uključuju i zaštitu speleoloških objekata od unosa različitih vrsta zagađivala.

zaštita krških vodonosnika; pravna regulativa; speleološki objekt

nije evidentirano

engleski

Cave protection within a freamework of a karst aquifer protection.

nije evidentirano

karst aquifer protection; legislation; cave

nije evidentirano

Podaci o prilogu

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune, Zbornik sažetaka.

Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor

Zagreb:

Podaci o skupu

Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune

predavanje

30.01.2010-31.01.2010

Samobor, Hrvatska

Povezanost rada

Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo