hrvatski

Razlozi nedosljednosti: tko i zašto mijenja glasačku odluku

Studijom temeljenom na opsežnom istraživanju javnog mnijenja, provedenom 1998. godine na probabilističkom uzorku hrvatskog pučanstva, nastojalo se utvrditi razmjere nedosljednosti u biračkom ponašanju i proniknuti u razloge mijenjanja glasačke odluke. Istraživanje je pokazalo kako su se ispitanici ponašali razmjerno nedosljedno, tako da ih je približno polovica unutar intervala od tri godine namjeravala promijeniti stranku za koju će vjerojatno ubuduće glasovati. Većina njih nije mijenjala samo stranku već i ideološku grupaciju kojoj je namjeravala pokloniti povjerenje, tako da se može reći kako su iskazazali podjednako stranačku i ideološku nedosljednost. Odljev birača iz stranke u stranku većim se dijelom, kako pokazuju provedene diskriminacijske analize, nije odvijao temeljem društvenog statusa koji bi korespondirao s profilom stranke, već poglavito stavom prema tadašnjoj vlasti. Rukovodeći se trenutačnom političkom zbiljom i procjenjujući aktualne i specifične probleme, birači su se nužno ponašali nedosljedno napuštajući trajnije odrednice vlastita glasačkog opredjeljenja. Takvo ponašanje najbolje opisuje model "zajedničkog spremnika" koji pretpostavlja da, izuzevši čvrste jezgre poklonika svake stranke, većinu biračkog tijela čine glasači potpuno nedosljedna ponašanja, koji se čas priklanjaju jednoj, čas drugoj stranci, ovisno o akcidentalnim čimbenicima, procjeni trenutačne političke zbilje, ili vrednovanju ponuđenih programa.

javno mnijenje; glasačko odlučivanje; glasačko ponašanje

nije evidentirano