Lucerna, bijela i crvena djetelina su višegodišnje krmne kulture. S gospodarskog gledišta najznačajnija je lucerna. Prema Statističkom ljetopisu (2007), lucerna se uzgaja na oko 35000 ha, dok je crvenom i bijelom djetelinom zasijano oko 5000 ha. Iako su po zakonskim propisima svrstane u hektarski „velike“ kulture, u Hrvatskoj su za suzbijanje korova registrirana samo četiri herbicida, odnosno 19 herbicidnih pripravaka. Svi su registrirani samo u lucerni. Navedene krmne leguminoze mogu se sijati u jesen i u proljeće. Korovna flora mladog usjeva uglavnom ovisi o roku sjetve. Zakorovljen usjev u vrijeme nicanja može ugroziti željeni sklop biljaka. Dobro uspostavljen sklop, održavan pravovremenim navodnjavanjem i košnjom može se iskorištavati više godina. U našim klimatskim prilikama krmne leguminoze sijemo u proljeće tijekom ožujka ili krajem ljeta (u kolovozu i početkom rujna). Usjeve posijane u proljetnom roku zakorovljuju uglavnom toploljubne brzorastuće jednogodišnje i neke višegodišnje korovne vrste. Ove vrste se brzo razvijaju zbog čega mogu ograničavati uspostavu novog usjeva. Usjeve sijane u jesen zakorovljuju ozimi korovi koji su niži habitusom i manje agresivni te je planirani sklop lakše postići u ovom roku sjetve. Sve tri krmne leguminoze niču i razvijaju se puno sporije od korovnih vrsta i korovima ostavljaju dovoljno prostora za nesmetan rast i razvoj. Višegodišnji korovi još su napasniji. Zbog navedenog potrebne su učinkovite mjere borbe protiv korova ako želimo uspostaviti višegodišnji usjev. Mjere borbe protiv korova u krmnim leguminozama obuhvaćaju preventivne (mehaničke) i kemijske mjere. Budući da mogućnosti kemijskih mjera borbe nisu velike, treba koristiti sve raspoložive agrotehničke mjere. U uspostavljenom (etabliranom) usjevu pravovremena i pravilna košnja može znatno doprinijeti smanjenju populacije korova. Kemijsko suzbijanje korova u lucerni, bijeloj i crvenoj djetelini zahtjevna je mjera. Dopušteni (registrirani) herbicidi nisu visokoselektivni te mogu, naročito u bijeloj i crvenoj djetelini djelovati fitotoksično. Uz pregled mogućnosti suzbijanja korova u krmnim leguminozama naše će izlaganje prikazati rezultate dvaju poljskih pokusa postavljenih tijekom proljeća 2007. godine u novozasnovanom usjevu bijele djeteline. Cilj istraživanja je bio utvrđivanje fitotoksičnog i biološkog (herbicidnog) učinka herbicida imazamoksa, bentazona i cikloksidima. Fitotoksični učinak je utvrđivan na šest varijeteta bijele djeteline.

Poljoprivreda