hrvatski

Mogućnosti sprječavanja šteta od štetnika uvođenjem otpornih sorata i hibrida

Prekomjerna upotreba sredstava za zaštitu bilja (insekticida) dovodi do sve većeg zagađenja okoliša i narušavanja ljudskog zdravlja, te povećanja troškova proizvodnje. Stoga moderna poljoprivreda traži uvođenje mjera integrirane zaštite bilja. Integrirana zaštita bilja podrazumijeva provođenje svih raspoloživih nepesticidnih mjera s ciljem smanjenja populacije štetnika, dok se kemijske mjere provode sredstvima za zaštitu bilja koja su ekotoksikološki prihvatljiva i to samo u slučaju da je visina populacije štetnika narasla do te mjere da može ugroziti isplativost proizvodnje. Uvođenje u proizvodnju sorata i hibrida otpornih na štetnike predstavlja važnu sastavnicu integrirane zaštitu bilja. Selekcija na otpornost na štetnike kompleksan je proces i razlikuje se od selekcije na otpornost na bolesti. Unatoč činjenici da su u nekim slučajevima postignuti zavidni uspjesi, selekcija na otpornost na štetnike rijetko se postavlja kao primarni cilj u oplemenjivačkom radu. U radu je prikazan problem selekcije na otpornost na štetnike, vrste otpornosti, mehanizmi nastanka i čimbenici koji uvjetuju otpornost. Također su prikazani izvori otpornosti biljaka na štetnike, geni otpornosti iz mikroorganizama, iz kukaca i iz viših biljaka. Obrađeni su poznati primjeri postignutih uspjeha u selekciji na otpornost na štetnike na najvažnijim ratarskim kulturama, pšenici, ječmu, krumpiru i kukuruzu. Pregledom kataloga sjemenskog materijala uspoređeno je stanje s komercijaliziranim hibridima i sortama koji se mogu naći na tržištu u svijetu i kod nas. Od kultura koje su bile predmet ovog diplomskog rada, otporni kultivari komercijalizirani su kod krumpira (otpornost na krumpirove cistolike nematode) i kod kukuruza (transgeni hibridi otporni na kukuruznog moljca i kukuruznu zlaticu). Trenutna vrijednost otpornih kultivara na svjetskom tržištu je u usporedbi s ukupnom vrijednošću sjemenskog i sadnog materijala mala. No ekološka vrijednost je puno veća jer njihova sjetva i sadnja smanjuje svjetsku potrošnju pesticida čime se čuva okoliš. Proizvođačima se smanjuju troškovi proizvodnje, a proizvedene namirnice sadrže manje ostataka pesticida. Budući da su postignuti mnogi uspjesi koji nisu komercijalizirani, očekuju se daljnji napori u komercijalizaciji postojećih uspjeha i rad na novima.

ječam; krumpir; kukuruz; otpornost biljaka; pšenica; selekcija; štetnici

nije evidentirano