hrvatski

Determinator kao znak restriktivnosti / nerestriktivnosti relativne rečenice u hrvatskom jeziku

U članku se istražuje povezanost dvaju tipova odredbi unutar imeničke sintagme pri određivanju opsega referencije imeničkog pojma. Jedan tip odredbe je zamjenica koja stoji ispred imenice, a drugi tip odredbe je relativna ili odnosna rečenica koja stoji iza imenice. Ispituje se kakav utjecaj ima zamjenica da se relativna rečenica protumači kao odredba koja sužava opseg referencije imeničkog pojma (takva odredba naziva se restriktivna), odnosno kakav utjecaj ima da se relativna rečenica protumači kao odredba koja ne mijenja opseg referencije imeničkog pojma (takva odredba naziva se nerestriktivna). Restriktivnost ili nerestriktivnost relativne rečenice rezultat je uzajamnog djelovanja više različitih činilaca, među kojima i činioci pragmatičke prirode imaju značajnu ulogu. Pa ipak moguće je po važnosti izdvojiti ulogu formalnog konstituenta imeničke sintagme: analiza korpusa pokazuje da u velikom broju slučajeva postoji povezanost između prisutnosti neke zamjenice-determinatora u antecedentu i restriktivnosti ili nerestriktivnosti odnosne rečenice.

sintaksa; semantika; pragmatika; relativna rečenica; odnosna rečenica; zamjenice; restriktivne rečenice; nerestriktivne rečenice; atribut; deiksa; anafora; katafora; analiza korpusa; funkcionalni stilovi; hrvatski; srpskohrvatski jezik

Članak je ujedno i referat pročitan na XI. međunarodnom kongresu slavista u Bratislavi 1993. Na njega je uslijedio osvrt "Nešto napomena o vezi između atributnih korelativa i ’restriktivnosti’ odnosnih rečenica u hrvatskome književnom jeziku" koji je napisao Radoslav Katičić. Kao odgovor na to uslijedio je tekst S. Kordić "Prilog raspravljanju o problematici restriktivnosti u hrvatskom standardnom jeziku".