hrvatski

Sedes sapientiae iz dubrovačke katedrale

Stilske odlike dubrovačke Gospe s djetetom na prijestolju, zasigurno iz stare katedrale, analizirao je Cvito Fisković koji ju je prvi objavio (1954) povezujući je sa Šimunom Dubrovčaninom koji je potkraj 13. st. klesao glavni portal crkve sv. Andrije u apuljskoj Barletti. Autorov prilog osvrće se na ikonografiju samoga prikaza: riječ je o varijanti bizantske Hodegitrije koju identificiramo kao Sedes sapientiae, Prijestolje mudrosti. Postoji dvjestotinjak europskih skulptura istoga sadržaja, ali mahom u drvu. Dubrovačko Prijestolje mudrosti isklesano u korčulanskom kamenu, po tome je iznimka (kao i ono slično, stotinjak godina mlađe, iz splitske katedrale – djelo Nikole Dentea). Takve skulpture mogle su služiti kao relikvijari, dovocionalni prikazi, ali i kao sudionici u liturgijskim dramama (Officium Stellae, Tractus stellae).

Sedes sapientiae; romanička skulptura; dubrovačka katedrala

nije evidentirano