crta
Hrvatska znanstvena Sekcija img
bibliografija
3 gif
 Naslovna
 O projektu
 FAQ
 Kontakt
4 gif
Pregledavanje radova
Jednostavno pretraživanje
Napredno pretraživanje
Skupni podaci
Upis novih radova
Upute
Ispravci prijavljenih radova
Ostale bibliografije
Slični projekti
 Bibliografske baze podataka

Pregled bibliografske jedinice broj: 457682

Knjiga

Autori: Jerneić, Željko; Galić, Zvonimir; Parmač Kovačić, Maja; Tonković, Maša; Prevendar, Tamara; Bogdanić, Ana; Brozičević, Maja; Bučar, Marina; Ćatipović, Anamarija; Đaković, Ivana; Gospodnetić, Filip; Hrebac, Marija; Jakovina, Ana; Jelovica, Vatroslav; Knezović, Andrea; Lovrić, Ana; Löw, Ajana; Paić-Antunović, Jelena; Pavković, Iva; Petretić, Mirna; Rajić- Stojanović, Ivana; Salkičević, Svjetlana; Sekulić, Senka; Taslak, Marina; Terzin-Laub, Nina; Tomiša, Tia; Ugarković, Mirjana; Vračević, Tihomir; Zlatar, Ana
Naslov: Ličnost i radno ponašanje : priroda i mjerenje socijalno poželjnog odgovaranja : rezultati istraživanja XVIII. ljetne psihologijske škole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu
( Personality and work behavior : Nature and measurement of socially desirable responding : research results of the XVIII. Summer school of psychology students and teachers of the Department of Psychology, Faculty of Philosophy in Zagreb )
Vrsta knjige: monografija
Izdavač: Filozofski fakultet
Grad: Zagreb
Godina: 2010
Stranica: 114
ISBN: 978-953-175-361-6
Ključne riječi: selekcija; ličnost; socijalno poželjno odgovaranje; egoističko iskrivljavanje; moralističko iskrivljavanje
( selection; personality; socially desirable responding; egoistic bias; moralistic bias )
Sažetak:
Glavni prigovor valjanosti i primjenjivosti upitnika ličnosti u selekcije svrhe je njihova podložnosti lažiranju odgovora, odnosno namjernom davanju socijalno poželjnih odgovora. Posljednjih desetljeća proveden je niz istraživanja kojima se pokušalo utvrditi kakva je priroda socijalno poželjnog odgovaranja i koji su načini njegova mjerenja. Od početne konceptualizacije prema kojoj se socijalno poželjno odgovaranje izjednačava s namjernim iskrivljavanjem odgovora na upitnicima ličnosti, socijalna poželjnost je evoluirala u višedimenzionalni konstrukt. Prema trenutačno najutjecajnijem modelu (Paulhus, 2002, 2006) socijalno poželjno odgovaranje je moguće razmatrati na dvije razine: procesnoj i sadržajnoj. Na procesnoj razini razlikujemo svjesno upravljanje dojmovima i nesvjesno samoosnaživanje, a na sadržajnoj egoističko pretjerivanje u vlastitoj kognitivnoj i socijalnoj kompetentnosti te moralističko negiranje društveno nepoželjnih impulsa i isticanje atributa svetosti. S obzirom da su provjere novog modela vrlo oskudne, osnovni cilj istraživanja opisanog u ovoj knjizi bio je provjeriti njegove temeljne pretpostavke koristeći različite indikatore socijalno poželjnog odgovaranja. Istraživanje smo proveli na prigodnom uzorku ispitanika završnih godina studija i netom diplomiranih (N=345). U istraživanju su korištena tri upitnika: Sveobuhvatni inventar socijalno poželjnog odgovaranja (CIDR) namijenjen mjerenju komponenti Paulhusovog modela, petfaktorski upitnik ličnosti (IPIP-300) te Upitnik pretjeranih tvrdnji (OCQ- 150) namijenjen mjerenju precjenjivanja vlastitog znanja. Ispitanici su sva tri upitnika najprije ispunjavali u iskrenoj situaciji odgovaranja, a zatim je polovica ispitanika CIDR i IPIP-300 ispunjavala u situaciji poticanog egoističkog iskrivljavanja, a druga polovica ispitanika ih je ispunjavala u situaciji poticanog moralističkog iskrivljavanja. Rezultati provedenih analiza nisu potvrdili model ni na procesnoj, ni na sadržajnoj razini. Na procesnoj razini, suprotno očekivanjima, rezultati nisu opravdali razlikovanje nesvjesnog i svjesnog socijalno poželjnog odgovaranja jer su se u situacijama poticanog iskrivljavanja rezultati na skalama osnaživanja povećali, jednako kao i rezultati na skalama upravljanja dojmovima. Osim toga, komponente socijalne poželjnosti nisu na očekivan način korelirale s direktnim mjerama iskrivljavanja odgovora na upitniku ličnosti i rezultatom na upitniku pretjeranih tvrdnji. Na sadržajnoj razini, osim osobine ugodnosti, obrazac promjena na skalama CIDR-a i upitnika ličnosti nije bio sukladan pretpostavkama modela. Generalno, dobiveni rezultati pokazuju da skale socijalno poželjnog odgovaranja, razvijene u okviru Paulhusovog modela, nisu dobra mjera socijalno poželjnog odgovaranja. Stoga bi se buduće provjere modela trebale temeljiti ili na valjanijim skalama i/ili na alternativnim metodama mjerenja socijalno poželjnog odgovaranja.
Projekt / tema: 130-0000000-3282
Izvorni jezik: HRV
Kategorija: Znanstvena
Znanstvena područja:
Psihologija
Puni text rada: 457682.Licnost_i_radno_ponasanje_priroda_i_mjerenje_socijalno_pozeljnog_odgovaranja.pdf (tekst priložen 11. Ruj. 2012. u 13:54 sati)
Upisao u CROSBI: mparmac@ffzg.hr (mparmac@ffzg.hr), 31. Ožu. 2010. u 14:52 sati



  Verzija za printanje   za tiskati


upomoc
foot_4