Cilj ove prospektivne nerandomizirne kohortne studije bio je utvrditi incidenciju restenoze karotidnih arterija nakon karotidne endarterektomija (KEA) te procijeniti kliničke i etiološke karakteristike za razvoj restenoze. PACIJENTI Obrađeni su podaci 178 bolesnika liječenih u KBC Rijeka, kojima je učinjena KEA u razdoblju od 1. rujna 2005. do 1.rujna 2008.godine. Preoperativna obrada, kliničko te hemodinamsko postoperativno praćenje učinjeno je pri Odjelu cerebrovaskularnih bolesti i Neurosonološkom laboratoriju Klinike za neurologiju KBC Rijeka. Svi bolesnici su praćeni prema algoritmu našeg Neurosonološkog laboratorija – prvi ultrazvučni pregled u prvih tjedan dana nakon KEA te kontrolni nakon 1 , 6 i 12 mjeseci. Prosječno vrijeme praćenja bilo je 21 mjesec /1-36 mjeseci/. Restenozu karotidnih arterija definirali smo kao restenozu iznad 50% ili okluziju. REZULTATI U navedenom periodu dijagosticirano je 27 restenoza /15, 16 %/, srednje vrijeme praćenja bilo je 11 mjeseci /3 - 18 mjeseci/. 18 bolesnika s restenozom liječeno je u KBC Rijeka postavljanjem stenta . Od svih restenoza samo su 4 bile simptomatske/14, 81%/, dok je bilo 5 postoperativnih okluzija/ 18, 52% /. Dvije okluzije karotidnih arterija nastupile su u prvom tjednu nakon KEA. Preživljavanje pacijenta je 98 % i 92 % u 12 i 36 mjeseci. Neovisni čimbenici rizika za visoku restenozu bili su ženski spol, dijabetes i povišeni homocistein. . ZAKLJUČAK: Karotidna restenoza najčešće je asimptomatska. Mada samo mali postotak operiranih bolesnika razvije restenozu i okluziju , ženski spol, dijabetes i povišene vrijednosti homocisteina su neovisni čimbenici rizika. Postoperativno neinvazivno ultrazvučno praćenje karotidnih arterija bitan je čimbenik u ranoj identifikaciji pacijenata s rizikom za razvoj restenoza.

Kliničke medicinske znanosti