hrvatski

Procjena učenika strukovnih škola na razinama poremećaja u ponašanju u Primorsko-goranskoj regiji

Prvi cilj je utvrditi distribuciju učenika strukovnih škola na razinama poremećaja u ponašanju (skraćeno: razinama).Drugi je cilj utvrditi relacije između procijenjenih razina i spola i dobi učenika. Uzorci učenika i razrednika, koji su procjenjivali učenike, su iz osam srednjih stručnih škola u Rijeci. Učenika ima ukupno 1125 (63% muških). Srednja im je dob 16 god. (SD= 1, 01). Mjerni instrument kojim su tijekom prvog semestra šk. 2009/10. god. prikupljane informacije je modificirani Upitnik za razrednike (Mirolović Vlah, 2004). To je instrument kojim se učenici klasificiraju na razinama. Razrednici su procjenjivali svoje učenike prema skali koja sveukupno ponašanje učenika rangira od nulte do treće razine. Na nultoj su razini učenici čijem ponašanju nije potrebno poklanjati naročitu pozornost u smislu korekcije neprihvatljivog ponašanja. Na prvoj su razini, razini rizika, učenici kod kojih se primjećuju povremena odstupanja od uobičajenog ponašanja većine učenika, a problem se javlja u tolikoj mjeri da ga može riješiti redoviti nastavnički tim. Na drugoj su razini učenici s poremećajima u ponašanju, odnosno s ponašanjima koja se svojim intenzitetom, trajanjem i brojnošću pojavnih oblika bitno razlikuju od ponašanja na razini rizika i njima se bave stručnjaci iz stručne službe škole. Na trećoj su razini učenici s osobito uznapredovalim poremećajima u ponašanju kojima se nužno bave stručnjaci interdisciplinarnog tima i izvan škole. Rezultati pokazuju da je 76, 4 % učenika procjenjeno na nultoj razini, 19, 4% učenika na prvoj razini i 4, 2% učenika na spojenoj drugoj i trećoj razini. Ženski su ispitanici statistički značajno i razmjerno češće procjenjivani na nultoj razini, dok su na prvoj i drugoj/trećoj razini razmjerno češće procjenjivani muški ispitanici. Petnaestogodišnjaci su statistički značajno i razmjerno češće procjenjivani na nultoj razini dok su šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci razmjerno češće procjenjivani na prvoj i drugoj/trećoj razini. Učenici od 18 i više god. su u razmjerno jednakoj mjeri procjenjeni na nultoj i drugoj/trećoj razini. Zaključno, rezultati upućuju da, u odnosu na kriterij spola i dobi učenika strukovnih škola, postoji potreba diferencijacije ulaganja sredstava u preventivne i interventne programe.

razine poremećaja u ponašanju; procjena razrednika; učenici strukovnih škola

nije evidentirano